Postojao je tačno 30 dana kada je demontiran. Napravljen je isključivo da bi se na njemu održala manifestacija pod nazivom “Prvi Svesokolski slet sokola Kralјevine Jugoslavije”. O sokolskom društvu pisali smo u jednoj od ranijih kolumni.
Evo šta je štampa pisala o događaju. Konstrukcija je bila podignuta na tadašnjoj ledini na kojoj se danas nalazi Mašinski fakultet, između sadašnjih ulica Ruzveltove i Kraljice Marije. Glavni projektant spektakularne konstrukcije u jednom posebnom arhitektonskom stilu, bio je i tada i danas čuveni arhitekta Momir Korunović. Pročelje, dekorisano u tada popularnom “nacionalnom stilu” imalo je poseban ulaz koji je vodio direktno do svečanih loža za kralјevsku porodicu, članove vlade i diplomatski kor, a publika je na stadion mogla da uđe na četiri druge kapije, svaka u posebnoj boji kupljene karte za lakšu orijentaciju, kako bi se izbjegao zastoj prilikom ulaska.
Gradili su ga duže 2 mjeseca i sedam dana. Radove na drvenoj konstrukciji izvelo je 500 tesara, stolara, električara, vodoinstalatera i radnika drugih struka. Arena za sokolske gimnastičke nastupe prostirala se na površni od 12.560 kvadratnih metara. Cjelokupna konstrukcija bila je od drveta, a njene tribine ležale su na betonskim stopama. Za njenu izgradnju utrošeno je 51.000 kubnih metara drvene građe i 35.000 kilograma eksera.
Iako je bio privremenog karaktera stadion je imao električno osvjetlјenje, vodovod i kanalizaciju, poštu za učesnike i posjetioce, prostoriju za nesmetan rad novinare sa telefonskim kabinama, ozvučenje (sa četiri zvučnika marke Filips), kao i protivpožarnu zaštitu u 4 kule u kojima su za vrijeme sleta neprestano dežurali beogradski vatrogasci. U sastavu gledališta bio je izgrađen i pavilјon za orkestar i osmatračnica za načelnika, koji je neposredno rukovodio vežbama na sletu. Sokoli su bili panslovenska ideja koja je kroz sport, takmičenje i zdrav duh trebalo da ujedini slovenske narode protiv tuđih aspiracija i negacija njihovih identiteta, posebno prema germanskim nasrtajima. Riječ je o jednom od najpopularnijih pokreta u to vrijeme kome su pored Poljaka i Čehoslovaka posebno pristupali patriotski raspoloženi pripadnici tri naroda u Kraljevini Jugoslaviji: Srbi, Hrvati i Slovenci.
Sa promjenom sistema posle komunističke revolucije 1945. ciljano je uništena svaka uspomena na ovu ideju zajedništva, suživota i “bratstva” između ova tri jugoslovenska naroda. Stadion je na svom sletištu mogao da primi oko 40.000 posjetilaca i 3.500 vježbača. U dijelu za gledaoce stadiona bilo je 189 loža koje su primale 1.182 gledalaca dok je na tribinama b.300 mjesta za sjedenje i 8.500 mjesta za stajanje. U vrijeme glavnih sletskih dana, stadion je pored žandarmerije obezbjeđivalo i preko 500 redara.
Nakon 30 dana od početka sleta, kada je sve bilo gotovo, drvena konstrukcija stadiona je razmontirana, i ledina je ponovo ostala pusta sve dok poslije Drugog svjetskog rata na tom mjestu nije podignuto zdanje Mašinskog fakulteta. Famozni erotizovani plakat za događaj daje posebnu notu čitavom događaju, heroj mladi atleta učesnik sleta, golišav poput Apolona prekriven je na intimnim mjestima samo dijelovima peškira, dok u rukama drži barjak sa trobojnom jugoslovenskom zastavom a iznad njegove glave je soko. Kakav fantastičan film bi mogao da se snimi po ovom događaju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu