U ta vremena to je bilo pomalo čudno u banjalučkim krajevima. Prvo su kupili zemlju, pa su živjeli u drvenoj kolibici koja je ranije služila za telad, a koja se i danas nalazi u manastirskom dvorištu. Malo-pomalo grade privremeni samostan Gospe Marije Zvijezde. Nekada najveća zajednica katoličkog strogog monaškog reda, reformiranih cistercita, poznatijih po imenom trapisti, danas broji samo dva redovnika prenosi Bosnainfo.
Potpredsjednik Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda dr Davor Pranjić obišao je samostan Marije Zvijezde nadomak Banjaluke i podsjetio mnoge na istoriju ovog mjesta.
– Samostan Marije Zvijezde osnovan u drugoj polovini 19. vijeka, nekad najveće opatije trapista na svijetu, djelo Franca Fanera. Iako na početku nisu bili prihvaćeni, ubrzo su pokazali rezultate svoga rada koji je doprinio gospodarskom razvoju ovoga kraja. Još za vrijeme Fanera otvarali su se pogoni, radionice, tvornice, širili posjedi, uzgoj stoke te proizvodnja hrane – napisao je Pranjić na svom Fejsbuk profilu.
S trapistima, Banjaluka je ušla u razdoblje industrijske revolucije.Tradicionalno, trapisti nisu držali škole, ali su se u BiH prilagodili realnim potrebama stanovništva, pa je u Mariji Zvijezdi djelovao cijeli vertikalni obrazovni sustav od pučke škole preko klasične gimnazije do teološkog studija. Najpoznatiji proizvod trapista je bio poseban sir tajne recepture, kao i izrada kvalitetne tkanine, a uveli su i elektrifikaciju grada.
Marija Zvijezda, nekad najsjajnija zvijezda koja je hranila i podigla ovaj grad, bila je utočište i mjesto iz kojeg je krenula rijeka razvoja današnje Banjaluke, danas je svedena na samo dva redovnika, braću Topić Tomislava i Zvonku.
– Kuća susreta Marija Zvijezda i Evropski centar za mir i suradnju u sklopu trapističkog samostana Marija Zvijezda jedan je od značajnijih projekata, koji u vrtlogu sudara i odbijanja okuplja ljude oko zajedničkih ciljeva, a zahtijeva uređenje samostanskog prostora. Takođe, restauracija knjiga te renoviranje i formiranje biblioteke u kojoj će se naći raskošan liturgijski, naučni i književni opus od neprocjenjive vrijednosti, projekti su koji bi pripomogli očuvanju dragocjene baštine – naveo je Pranjić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu