Dejtonski sporazum jeste ključ opstanka BiH, u to duboku vjerujem, ali sam isto tako svjesna da je zbog svih ovih devijacija koje su se dešavale u prethodnom periodu – intervencije međunarodne zajednice, masa nametnutih odluka visokog predstavnika, intervencijom Savjeta za provođenje mira (PIK) – sporazum poprilično izobličen – rekla je Cvijanovićeva i dodala da nema nijednog pozitivnog efekta takvih poteza.
Prema njenim riječima, da je Dejtonski sporazum poštovan i u potpunosti sproveden, te da nije bilo pritisaka međunarodne zajednice, BiH bi danas bila puno ozbiljnija zajednica u kojoj bi postojalo više razumijevanja i povjerenja.
– Nažalost, možemo reći da je međunacionalno povjerenje na minimalnom nivou – ocijenila je Cvijanovićeva.
Predsjednik Srpske precizirala je da u BiH nema dovoljno razumijevanja zbog toga što se jedna od strana u BiH uvijek oslanja na intervenciju međunarodne zajednice.
– Međunarodna zajednica ili njen dio koji je najprisutniji uvijek drži bošnjačku stranu i one koji propagiraju tu politiku – konstatovala je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da je vrijeme da se vrati pragmatizmu i vidi šta je to ostvarivo u BiH.
– Ako samo branite nešto što je nametnuto, a vidite da je naopako, da je manje efikasno, da nije proizvelo veće međusobno razumijevanje, pa čemu onda zadržavati te stvari – poručila je Cvijanovićeva.
Danas su se navršile 23 godine od kada je u američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu parafiran Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH.
Tvrdnju da je ovim sporazumom stvorena državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koju smo preuzeli sa Srne, sajt raskrinkavanje.ba je ocijenio kao “manipulisanje činjenicama”.
Kako navode u analizi, Ustav Bosne i Hercegovine ne podupire tvrdnju da je Dejtonskim sporazumom “stvorena državna zajednica Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta”. U Ustavu se, zapravo, navodi da Republika BiH “nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država”. U prvom članu Ustava BiH jasno se navodi da se Ustavom njena unutrašnja organizacija modifikuje – to jest, mijenja ili prilagođava – unutar već postojećih, međunarodno priznatih granica. Ona, dakle, nije u Dejtonu “sastavljena” od dva entiteta, u smislu da je nastala njihovim spajanjem, već se od njih “sastoji”, kako je navedeno u članu 3.
Iz Ustava je, dakle, jasno da je Bosna i Hercegovina postojala i prije zaključivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, te da nije “stvorena” mirovnim sporazumom iz 1995. Ona je nezavisnost od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije proglasila 1. marta 1992. godine, nakon održanog referenduma o nezavisnosti. Zemlje članice tadašnje Evropske zajednice su je kao nezavisnu i suverenu državu priznale 6. aprila 1992. godine, a dan kasnije, to su učinile i Sjedinjene Američke Države, zaključuju na sajtu raskrinkavanje.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu