Cvijanovićeva je navela da nije optimista da će predstavnici vlasti u FBiH prepoznati veliku šansu da zajedno sa predstavnicima Republike Srpske razgovaraju o budućnosti, u skladu sa ranije donesenim zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske.
– Nisam optimista da će oni prepoznati tu veliku šansu da svi zajedno sjedimo i pričamo o budućnosti u kojoj treba da se takmičimo i o pitanju informacionih tehnologija, i o pitanju infrastrukture, i o pitanju ekonomije – rekla je predsjednik Srpske za BHT.
O inicijativi Narodne skupštine Republike Srpske o pokretanju mogućeg razgovora sa predstavnicima FBiH o budućnosti BiH, Cvijanovićeva je rekla da joj je drago što su ti zaključci koncipirani u okviru Narodne skupštine jer je to mjesto gdje najviše treba da se razgovara o svim pitanjima.
– I do sada smo tamo mnogo puta imali važne teme i važno je da ostavite trag vašeg najvišeg zakonodavnog organa, gdje možete da diskutujete o svemu što je politički važno za sudbinu, za budućnost, za prošlost, za bilo šta. Ono što mi se učinilo prilično neprimjerenim, što sam čula i od stranih diplomata jeste da oni kažu – eto, vi tamo želite da započnete razgovor o mirnom razlazu – navela je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da zvaničnici Republike Srpske ni na jednom mjestu ne pominju takvu konstrukciju.
– Mi govorimo o budućnosti, o onome o čemu treba da pričaju dva entiteta i tri konstitutivna naroda, jer mi funkcionišemo u BiH na osnovu te matrice – istakla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Republike Srpske smatra da bi bilo dobro da su dva entiteta i bez zaključaka Narodne skupštine razgovarala mnogo godina unazad.
– Hajde da otvorimo neki dijalog, ma šta bila ta budućnost. Zašto ne bismo pričali o tome da budemo energetski mnogo efikasniji, o tome kako da poboljšamo našu infrastrukturu? Mi ne možemo postati nikakav faktor ako se budemo i dalje bavili pitanjima kojima smo se bavili do sada – napomenula je Cvijanovićeva.
Ona se pita zašto u BiH ne bi postojala široka diskusija i o legitimnom predstavljanju u BiH, na čemu insistiraju Hrvati, zašto ne pričati o tome kako nešto više uraditi na planu pomirenja i raščistiti priču kako navodno Republika Srpska nešto oduzima na nivou BiH.
– Hajde da pogledamo Ustav BiH. Mi nikome ništa ne oduzimamo, ali i ne damo da ovlaštenja sa Republike Srpske pređu na nivo BiH – naglasila je Cvijanovićeva i dodala da je neophodan i dijalog o opterećujućim političkim pitanjima u BiH.
Visoki predstavnik je prevaziđen
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da je visoki predstavnik dejtonska kategorija, ali je prevaziđen i predstavlja opterećenje za evropski put BiH, te da treba vidjeti da li je moguće partnerski, unutar BiH, dogovoriti da zemlja dobro funkcioniše.
Cvijanovićeva je ocijenila da ako već nije moguć dogovor o tome da visoki predstavnik nije potreban BiH, onda je bar potrebno razumno, na unutrašnjem planu dogovoriti određena pitanja i iskreno pričati o evropskom putu.
Odgovarajući na pitanje da li je očekivala da će Rusija odlučnije braniti poziciju međunarodnog prava i obavezu izbora visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN, Cvijanovićeva je za BHT istakla da je njeno očekivanje, kada je riječ o Rusiji, upravo ta dosljedna pozicija u vezi sa Dejtonskim mirovnim sporazumom – ništa što ide samo u korist Republike Srpske ili FBiH.
– Apsolutno tu vidim izbalansiran pristup i to je ona dosljednost, imate Aneks 4, to vam je Ustav Dejtona. Svjesni smo da je mijenjan, ali smo isto tako svjesni da je došlo vrijeme da se to ne radi na taj način – naglasila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva kaže da u tome vidi dosljednost i da to ne bi posmatrala kao izolovani primjer šta je Rusija sada rekla u vezi sa imenovanjem novog visokog predstavnika, zato što su vrlo jasno rekli da se to vrati u okvire procedura, kako je trebalo da bude i do sada.
Predsjednik Republike Srpske izjavila je da se politički sistem u BiH ne može mijenjati bez saglasnosti tri konstitutivna naroda kroz propisane procedure.
Cvijanovićeva je navela da te promjene moraju da žele svi i da se takav sistem ne može mijenjati nekim površnim metodama.
– Konkretno ovdje možemo da govorimo o političkom sistemu ili ustavnom političkom sistemu koji je uspostavio Dejtonski sporazum iako smo svjedoci da je mnogo puta promijenjen nasilno odlukama visokih predstavnika, nekad i našom naivnošću kada su nam visoki predstavnici govorili “prihvatite taj zakon koji je nametnut pa ćete ga poslije mijenjati kroz parlamentarnu proceduru, pa on tako postaje vaše vlasništvo” – rekla je Cvijanovićeva.
Ona smatra da su nekada političari iz Republike Srpske bili naivni vjerujući da će se to desiti.
Kada se prihvati neki zakon i krene da se kroz parlamentarnu proceduru mijenja ono što je nakardno i pogrešno i što ne odgovara sistemu, istakla je Cvijanovićeva, onda se naiđe na blokadu, što redovno rade bošnjački parlamentarci sa željom da ostanu dosljedni onim stvarima koje su nametnuli visoki predstavnici.
Ona je dodala da BiH ima kompleksnu ustavnu strukturu, koja je veomma zgusnuta, navodeći primjer da činjenica da samo u FBiH ima deset kantona upućuje na složenost BiH.
Cvijanovićeva je podsjetila da je EU predložila mehanizam koordinacije, što je Republika Srpska prihvatili računajući da je to veoma racionalno i da će tu zgusnutu strukutru učiniti funkcionalnijom.
– Nažalost, mnogo puta sam imala priliku, i ranije i sada, da vidim da se na svaki način nastoji osujetiti mehanizam koordinacije – rekla je Cvijanovićeva i dodala da političari u Sarajevu na neki način ignorišu mehanizam koordinacije i pokušavaju da ga zaobiđu kad god je to moguće.
Sva ova kompleksnost, naglasila je predsjednik Srpske, nije rezultat te složene ustavne strukture već nedostatka političke volje da se priča i da se problemi rješavaju partnerski.
Srpska ne pristaje na izmišljen Dejtonski sporazum
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović istakla je da Republika Srpska ne pristaje na izmiljšeni, iskrivljeni, iščašeni Dejtonski sporazum, već na njegov izvorni dejtonski koncept.
– S tim u vezi, valjda je normalno da Srbi treba da budu konstitutivan narod u Federaciji BiH (FBiH), u kantonima, gdje treba da ostvaruju svoja prava ravnopravno sa druga dva – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla kako mnogi olako negoduju zbog obilježavanja 9. januara u Republici Srpskoj i sličnih stvari, ali ćute na tragičnu činjenicu da su Srbi u FBiH jedna mala manjinska zajednica, da ne uživaju nikakva prava.
Cvijanovićeva je dodala da se s druge strane priča kako BiH treba da ima legitimno predstavljanje, što ona podržava jer smatra da treba raditi ono što je propisao Dejton dok se ne postigne neki drugi dogovor.
– Godinama sam slušala graju o obrazovanju, kako mi ne dozvoljavamo nekom da piše “bosanskim jezikom”, a nikad niko nije htio da bude realan da kaže da se u više od 20 škola u Republici Srpskoj izučava nacionalna grupa predmeta, a da u FBiH jedva, na muke žive, naša djeca nemaju skoro nikakvu nastavu na srpskom jeziku – pojasnila Cvijanovićeva.
Ona je konstatovala da niko više neće da priča ni o strašnom fenomenu u FBiH “dvije škole pod jednim krovom”, a stalno im je u fokusu Republika Srpska.
– Ako imamo neki problem, onda o tome treba i da razgovaramo, pa da ga riješimo. Nažalost, srpska zajednica u FBiH je malobrojna i nema proklamovanu ravnopravnost sa druga dva naroda. Sve je to nefer i žao mi što je to tako – navela je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da postoji veliki broj zahtjeva i žalbi srpskih povratnika u FBiH kojima još nisu riješena osnovna životna pitanja poput struje, vode, puta…
– Oni su zaboravljeni, nemaju ni adekvatan pristup zapošljavanju, ni na kantonalnom ni na federalnom nivou i strukturama, a primjer za to jeste i neformiranje srpskog kluba delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH. Egzistencijalna pitanja srpskih povratnika federalna vlast ignoriše – zaključila je Cvijanovićeva.
Govoreći o presudi generalu Ratku Mladiću, predsjednik Republike Srpske izjavila je da presuda generalu Ratku Mladiću nije presuda Republici Srpskoj, te izrazila žaljenje što sud u Hagu nije doprinio da u BiH dođe do većeg stepena povjerenja.
– Ako tu presudu svedemo na presudu pojedincu, u ovom slučaju generalu Mladiću, mi smo i dalje suočeni sa brojnim stvarima koje smo imali priliku da slušamo i vidimo tokom raznih suđenja. To je opet ono što nas navodi da zaključujemo da postoji pristrasnost i često se stiče utisak da su presude samo pravni alat da popuni jedan politički prostor – ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da su već napravljene određene matrice i stereotipi, sve ono što je bilo nečije političko razmišljanje o nekom prostoru, konkretno o ovom ovdje, popunjava se pravosudnim odlukama da bi postalo neka realnost.
Cvijanovićeva je naglasila da narod u Republici Srpskoj sud u Hagu doživljava kao sud nepravde, koji je usmjeren protiv Srba i onih koji su predstavljali Srbe na bilo koji način u političkom ili vojnom smislu.
– To je realnost u kojoj mi živimo i žalim što je međunarodni sud bio još jedan od alata koji nije doprinio onome što je trebalo da bude naš glavni cilj u BiH, a to je da danas živimo sa puno više vjere jednih u druge, da imamo veći stepen povjerenja i konačno neku pravdu, da smo uspjeli da sagledamo prošlost – rekla je Cvijanovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu