Ona je rekla da je evropski put prirodna stvar jer su spoljnotrgovinski partneri BiH zemlje članice EU, dok su ovdašnji poslovi vezani za biznise i poslove sa EU.
– Tu nema nikakvog spora i dileme, a u okviru tih 14 prioriteta imamo dvije stvari koje treba eliminisati kao problem i riješiti ih prioritetno jer predstavljaju uzrok kriza u BiH. To su troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH ako hoćemo da smo suvereni i da vjerujemo da pravimo kredibilne institucije kojima će građani vjerovati. Dakle, to svakako mora biti vlasništvo domaćih ljudi, bez intervencije te vrste da tamo sjede troje stranih sudija a za koje pouzdano znam da se uopšte ne bave materijom. Oni slušaju diktat. Veliki je broj odluka za koje su glasali dvoje bošnjačkih sudija i troje stranih. Mnoge problematične odluke donesene na taj način – pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je druga remetilačka stvar na evropskom putu OHR i (ne)legitimni visoki predstavnici koji uzurpiraju ovlaštenja ovdašnjih ljudi i sprečavaju ih u demokratskom procesu dolaze do rješenja.
– Onog dana kada naši pojedini partneri u Federaciji BiH budu znali da ne mogu da zovu nekog Šmita ili ambasadora za intervenciju, već da sa nama pričaju, onda će sve biti mnogo bolje za BiH i ona će moći da diše punim plućima. Ovo sada je jedno zarobljeništvo iz kog treba izaći – rekla je Cvijanovićeva sinoć novinarima u Narodnoj skupštini.
Veliki dan za Srpsku
Željka Cvijanović rekla je i da je za Srpsku veliki dan kada je Narodna skupština Republike Srpske potvrdila veto na odluke Predsjedništva koje su na prošloj sjednici donesene bez konsenzusa.
– Ovo je veliki dan. Zaista sam zahvalna narodnim poslanicima i zato što su stranke vlasti i opozicije ovo podržale. Vladajuće stranke su prihvatile određene sugestije i prijedloge od kolega iz opozicionog bloka – izjavila je Cvijanovićeva novinarima nakon devete posebne sjednice Narodne skupštine.
Ona je rekla da je jučerašnja sjednica za nju velika stvar i smatra da su svi položili veliki ispit.
– Imali smo jednoglasnu podršku za veto koji sam uložila na dvije tačke na sjednici Predsjedništva BiH. Svih 64 poslanika koji su bili u sali podržali su moj stav i podijelili sa mnom istu procjeni da su to pitanja koja zahtijevaju drugačiji pristup, a ne preglasavanje – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da se odlučila da dođe u Narodnu skupštinu zato što je htjela da dobije potvrdu za svoje stavove.
Cvijanovićeva je pojasnila da je njena namjera bila da tri sporazuma koja se odnose na regionalnu saradnju u okviru Berlinskog procesa idu na pojedinačno usvajanje, što je moguće, a i Savjet ministara je prihvatio dva od tri sporazuma.
– Jedan se odnosi na priznanje stručnih kvalifikacija, drugi na priznavanje visokoškolskih diploma a treći je o slobodi kretanja sa ličnim kartama na Balkanu, koji je bio sporan jer ne postoji saglasnost ni u Savjetu ministara, pa na taj način nije došao ni na sjednicu Predsjedništva – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je ukazala da treći sporazum mora sačekati konsultacije i neko drugo vrijeme zbog poništavanja ljudskih prava na Kosovu i Metohiji.
– Kada neko nekome ugrožava pravo na život, onda ne možete očekivati da on sarađuje s vama, a sve u duhu regionalne saradnje, i da vodi računa o tome da ne sprečava ni razmjenu robe, ljudi, kapitala i usluga. Tamo su zaustavljeni kamioni sa robom koja dolazi iz Srbije. Tamo se ugrožavaju ljudski životi, hapse ljudi, maltretiraju Srbi. Tamo se obezvređuju crkve i neutrališe pravo na život. Tamo postoji namjera etničkog čišćenja i to je ono što smo prepoznali u ovom režimu sadašnjih privremenih institucija u Prištini – naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da je Narodna skupština potvrdila njen stav i dodala da su sada sva tri sporazuma pod vetom i dva moraju ponovo ići u proceduru.
– Predlagač, bošnjački član Predsjedništva je tražio i insistirao da se o njima izjašnjavamo kao jednoj tački. Tri sporazuma su pod vetom s tim što, na osnovu diskusije i zaključaka Narodne skupštine, mogu uputiti dva nesporna sporazuma u proceduru i to ću veoma brzo uraditi na sjednici Predsjedništva – pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da treći sporazum mora čekati neko bolje vrijeme, koje podrazumijeva deeskalaciju i normalizaciju stanja na Kosovu i Metohiji, jer oni koji sve to rade Srbima na samoproglašenom Kosovu ne zaslužuju da mogu s ličnim kartama da hodaju i dolaze u BiH ili Republiku Srpsku.
Cvijanovićeva je ukazala i na to da zbog stava Srpske BiH nije priznala samoproglašeno Kosovo.
Ona je dodala da rasplet situacije ne zavisi od nje, već od okolnosti.
Govoreći o drugoj tački koja je takođe dobila podršku narodnih poslanika, ona je navela da je riječ o zahtjevu bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića da se na poseban način pristupi izradi Akcionog plana za 14 prioriteta, čime se daje i nalog Savjetu ministara.
Cvijanovićeva je rekla da je insistirala da se prilikom zahtjeva prema Savjetu ministara traži da se uključi mehanizam koordinacije jer podrazumijeva vidljivost svih nivoa vlasti u skladu sa ustavnim nadležnostima.
– Nisam uspjela da ubacim to u zaključke koje bi prihvatili i druga dva člana i ponovo sam se obratila Narodnoj skupštini zato što je i ova skupština, uz dvije entitetske vlade i Savjet ministara, prije nekoliko godina potvrdila da sve aktivnosti u našem spoljnopolitičkom planu, pogotovo kada je riječ o procesu evropskih integracija, treba da se odvijaju u skladu sa mehanizmom koordinacije – pojasnila je Cvijanovićeva.
Ona je navela da upravo ovaj mehanizam pruža zaštitu, vidljivost, prisustvo i mogućnost za normalnu interakciju sa ostalim nivoima vlasti.- Ako živimo u decentralizovanoj državi i ako svi imamo dobre namjere jedni prema drugima, ne znam zašto bi to smetalo bošnjačkom, hrvatskom ili nekom drugom članu bilo kojeg organa – rekla je Cvijanovićeva.
Očigledno da to nekome smeta, dodala je ona i navela da postoji pozadinska misija – da se centralizuje BiH i obezvrijedi uloga entiteta, što neće nikada uspjeti.
– Uloga entiteta je zaštićena ustavnom pozicijom entiteta. Tražim da se ta pozicija poštuje. Ništa ne uzurpiram i od BiH ne tražim za entitet, samo tražim da BiH kada ispunjava svoje međunarodne obaveze, evropske ili bilo koje druge, da poštuje ulogu entiteta na osnovu ustavne nadležnosti i činjenice da je BiH složena – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da samo traži da se poštuje Ustav i interes Republike Srpske ali i dodala da ništa ne bi uradila protiv interesa Federacije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu