Puzajuća stabljika može narasti i do 3 metra.
Listovi su mu okrugli i zeleni te se nalaze na dugim i vijugavim peteljkama. Zvonoliki cvjetovi imaju pet narandžastih latica te cvatu cijelo ljeto i početkom jeseni, do prvih mrazova.
Uzgoj dragoljuba
Dragoljubu odgovara sijanje na siromašnim i pjeskovitim tlom. Ako je tlo bogato, dragoljub slabije cvijeta i samo se stvara zelena masa. Zbog toga ovu biljku ne treba prihranjivati.
Osim toga, dragoljub ne podnosi gnojiva zbog velike količine dušika u gnojenom tlu, a iz istog razloga (velike količine dušika u tlu) nije ga dobro uzgajati uz mahunarke jer one vežu dušik u tlo.
Dragoljub iznimno dobro podnosi suha razdoblja tako da ga ne treba mnogo zalijevati.
Dobro ga je sijati na sunčanom položaju kako bi procvalo što više cvjetova, a i zbog toga što ne podnosi hladnoću.
Osim što ga se sije u estetske svrhe, vrlo je koristan u vrtu jer odbija lisne uši, mrave, puževe, gusjenice i miševe. Iskustva vrtlara govore da ga je u vrtu ga je najbolje saditi uz kupusnjače i rajčice, jer će ih zaštititi od bolesti i nametnika, piše Moje cvijeće.
Ljekovitost dragoljuba
Cvjetovi i listovi dragoljuba ne samo da su jestivi, već su i ljekoviti. Sadrži mnogo vitamina C te se smatra jednim od najjačih prirodnih antibiotika.
Dragoljub djeluje antibiotski i povećavaju otpornost organizma. Dobar je izvor željeza te se može spremati kao salata. Nezreli plodovi i cvjetni pupovi mogu se konzervirati u octu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu