Iako ne učestvuju u radu Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva BiH, Centralna izborna komisija BiH je ovih dana sačinila niz prijedloga u kojima, između ostalog, predlaže i uvođenje vanrednih izbora kada i ukoliko to Ustav BiH dozvoljava.
U Nacrtu inicijative za izmjene i dopune Izbornog zakona, koji je objavljen na veb-stranici CIK, pored vanrednih izbora predlaže se i regulisanje preuranjene izborne kampanje preko društvenih mreža, sankcionisanje govora mržnje, zabrana korištenja javnih resursa tokom kampanje, zabrana funkcionerske kampanje i korištenje tehnologije (skenera glasačkih listića).
Prijedlozi
Predložena je i zabrana trgovine mjestima u biračkim odborima među strankama, a ponuđena su i rješenja za bolje definisanje mandata, kompenzacionih mandata, izvršne funkcije, kao i rješenja za istovremeno obavljanje izvršne funkcije, te finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta.
U ponuđenim amandmanima, izabranom organu vlasti, odnosno nositelju javne funkcije, izričito bi bilo zabranjeno korištenja javnih resursa u bilo koju vrstu izborne kampanje ili ličnu promociju ili promociju političkog subjekta, što je kod nas odavno postao trend.
I dok su neki prijedlozi CIK novina i rješili bi mnoge probleme na koje se već godinama ukazuje u BiH, neki od tih prijedloga i nisu baš izvodljivi.
Konkretno, ono oko čega će se očito najviše lomiti koplja je prijedlog da se omogući održavanje vanrednih izbora. Dok su jedni stava da je riječ o složenom pitanju, zbog načina formiranja vlasti u BiH, drugi vjeruju da bi to bio odličan potez.
Dodik i Čović protiv
Lider najveće vladajuće partije u Srpskoj – SNSD, Milorad Dodik, već je prije par dana, nakon sastanka s predsjednikom HDZ BiH, Draganom Čovićem, odbacio takvu mogućnost.
– Reforma treba da potvrdi i činjenicu da nema instituta vanrednih izbora – rekao je Dodik navodeći da je to i Čovićev stav.
S druge strane, njihovi koalicioni partneri sa nivoa BiH – SDA, misle drugačije.
Poslanica SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, Alma Čolo, kaže da bi vanredni izbori bili dobar potez, kao način sankcionisanja vlasti ako se izvršna vlast ne formira na vrijeme.
Složena država
Vehid Šehić iz Koalicija za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” stava je, takođe, da bi vanredne izbore bilo jako teško sprovesti u BiH s obzirom na njen složen sistem.
– U državama s drugačijom ustavnom strukturom lako je provoditi vanredne izbore, ali za složene države, poput BiH, koja se sastoji od dva entiteta, od kojih jedan ima 10 kantona, i gdje imate povezanost nižih nivoa vlasti sa višim, to nije lako izvodljivo – tvrdi Šehić.
Dodaje da bi se rješavanjem jednog problema kroz vanredne izbore stvorio drugi, jer bi se u želji da se odblokira neki dio vlasti mogao dovesti u blokadu drugi nivoi vlasti.
Šehić to ilustrativno pojašnjava kroz primjer da se moraju održati vanredni izbori u tri od deset kantona u FBiH iz kojih se delegiraju delegati u federalni Dom naroda, a odatle i u Dom naroda BiH.
– Ako bi imali vanredne izbore u tri kantona postavlja se pitanje šta ćemo s domovima naroda. Da li će se birati novi delegati ili će ostati oni stari. Da bi bili u Domu naroda morate biti izabrani u kantonalnoj skupštini. Ako raspustite kantonalnu skupštinu, tada onaj ko je u Domu naroda gubi mandat. Veoma komplikovan sistem i treba voditi dobro računa da na takav način ne dovedemo u blokadu i druge nivoe vlasti – ističe Šehić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu