Čime je Asanž razljutio SAD?
Vikiliks je 2010. objavio oko pola miliona tajnih dokumenata koji između ostalog svjedoče o ratnim zločinima američkih vojnika u Iraku i Avganistanu. Time je potpuno promijenjena javna percepcija ovih ratova. Sljedeći udarac na vjerodostojnost američke spoljne politike uslijedio je godinu dana kasnije kada je Vikiliks objavio preko 250.000 poverljivih depeša američke diplomatije, piše Dojče vele.
Zbog toga je nekoliko vodećih američkih političara Džulijana Asanža (48) opisalo kao „haj-tek teroristu“ kojeg treba goniti svim sredstvima. Sadašnji državni sekretar Majkl Pompeo je 2017, tada još kao šef CIA, nazvao je Vikiliks „nedržavnom neprijateljskom tajnom službom“.
Još 2010. Asanž je optužen od strane jednog porotničkog suda koji je zasjedao u tajnosti. Tek od 2019. su tačke optužnice poznate javnosti. Kritičari ovu optužnicu doživljavaju kao težak napad na slobodu štampe.
Šta mu se konkretno prebacuje?
Još u aprilu 2019. američko Ministarstvo pravosuđa je Australijancu samo prebacivalo krivično djelo pomaganja pri hakovanju vladine računarske mreže. Za to djelo je predviđena kazna od pet godina zatvora. Da je zahtjev za izručenje Asanža podnijet samo zbog tog dijela onda bi samo za to moglo da mu se sudi.
Ali Vašingtonu je izgleda pet godina zatvora bilo premalo pa je lista optužbi u junu 2019. proširena na 18 tačaka, između ostalog i kršenje zakona o špijunaži iz 1917. godine. Sada Asanžu u SAD prijeti 175 godina zatvora.
Čelsi Mening odbija da svjedoči protiv Asanža
Džulijan Asanž, prema optužnici, nije samo pasivno primao informacije od svog izvora Čelsi Mening (ranije: Bredli Mening) nego je aktivno podsticao i prisiljavao na isporučivanje novih dokumenata. Ipak prema izjavama Džemsa Gudejla, bivšeg pravnika Njujork tajmsa, ovakva praksa je sastavni dio istraživačkog novinarstva. Prema njegovom mišljenju, američka vlada ovom optužbom vrši ogroman pritisak na istraživačke novinare.
Mening već gotovo godinu dana sjedi u pritvoru kako bi bila prisiljena da progovori protiv Asanža. Ipak ona to odbija uprkos dnevnoj novčanoj kazni od 1.000 dolara.
Gdje je sada Asanž?
Osnivač Vikiliksa od prisilnog prekida azila u ambasadi Ekvadora u Londonu sjedi u zatvoru Belmarš gdje vladaju visoke mjere bezbjednosti. Do nedavno je Asanž boravio u paviljonu gdje je stroga izolacija.
Prema mišljenju Nilsa Melcera, specijalnog izvjestioca UN za torturu, Asanž pokazuje jasne posljedice psihičkog mučenja između ostalog zbog višegodišnjeg boravka u skučenom prostoru ambasade Ekvadora. Prije nekoliko dana preko 200 lekara je u stručnom časopisu Lanset apelovalo zbog lošeg zdravstvenog stanja Asanža. Ako Asanž umre u zatvoru, to će biti posljedica mučenja, stoji u otvorenom pismu. U međuvremenu se njegovo zdravstveno stanje navodno popravilo.
Da li ima pristup advokatima?
Asanž bi trebalo da bude izručen SAD, ali nema pristup svojim američkim advokatima. I njegova britanska advokatica se žali da joj se ne daje dovoljno vremena da sa klijentom priprema slučaj. Asanž nema pristup računaru, jedini kontakt sa spoljnim svijetom ide preko pošte. Donedavno, prema izjavama Nilsa Melcera, Asanž u ćeliji nije smio da drži ni sudske spise. Prema Melceru, to znači da se Asanžu uskraćuje osnovno pravo da se brani.
Tokom boravka u ambasadi Ekvadora, Asanž je danonoćno bio pod prismotrom. Snimali su se i zaštićeni razgovori sa advokatima, a privatna firma koja je vršila nadzor je ove podatke vjerovatno ustupila Amerikancima čime svaka šansa za pravedno suđenje pada u vodu.
Zašto je sedam godina bio u ambasadi?
Prvenstveni razlog za boravak u diplomatskom predstavništvu Ekvadora je bilo izbjegavanje izručenja u SAD. Formalno je Asanž izbjegavao izručenje Švedskoj gdje je trebalo da bude ispitan zbog optužbi za seksualnu prinudu. Do ispitivanja je došlo tek šest godina kasnije, u novembru 2016.
Prema mišljenju specijalnog izaslanika UN Melcera, ovdje se radi o svjesnom otezanju procesa sa isključivim ciljem da se našteti Asanžovom ugledu i kako bi se i dalje držao u ambasadi.
Šta se dogodilo sa optužbama o silovanju u Švedskoj?
Činjenica je da dvije žene, na čijim iskazima je švedsko pravosuđe temeljilo optužnicu, nikada nisu govorile o silovanju. One su se u avgustu 2010. obratile švedskoj policiji jer su htjele da prisile Asanža na test na HIV.
Državno tužilaštvo je zaključilo da izjave dvije žene nisu dovoljne za podizanje optužnice. Jedna druga državna tužiteljka je preuzela slučaj i pokrenula evropski postupak izručenja, ali samo kako bi Asanž bio ispitan. Slučaj je u potpunosti obustavljen u novembru 2019. zbog nedostatka dokaza.
Šta očekuje Asanža u slučaju izručenja u SAD?
Jedan porotnički sud u saveznoj državi Virdžiniji. Prema američkim zakonima, članovi porote moraju da oslikavaju strukturu stanovništva u okolini. Sud u gradiću Aleksandriji se nalazi u blizini Vašingtona i važnih institucija poput Pentagona i sjedišta CIA. U poroti će se tako neminovno naći i zaposleni u ovim službama, a shodno tome će biti i njihov stav o Asanžu.
Slučaj se nalazi u rukama sutkinje Leoni Brinkeme koja je poznata po strogosti. Ko se kod nje nađe na optuženičkoj klupi ima male šanse za oslobađajuću presudu. Većina optuženih stoga pribegava manjem zlu: dogovoru sa tužilaštvom. U zamjenu za djelimično priznanje – blaža kazna. Džulijan Asanž se u svakom slučaju ne može nadati poštenom suđenju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu