Član Predsjedništva BiH Željko Komšić potvrdio je, naime, da je Pahor na susretu s članovima Predsjedništva rekao da su “u posljednje vrijeme sve češći glasovi u Evropi o tome da treba dovršiti raspad Jugoslavije”, te da ih je upitao: “Možete li se vi u BiH mirno razići”.
Komšić tvrdi da su on i Šefik Džaferović rekli da mirno razdruživanje nije moguće, dok je Milorad Dodik iznio suprotan stav.
Šta je Pahor ovim želio da poruči?
Različiti stavovi
Glavni istraživač i koordinator programa u Centru za primjenjene evropske studije u Beogradu i bivši ambasador BiH pri EU, Igor Davidović, ističe da prije bilo kakvog komentara treba prvo utvrditi da li je Pahor ovo rekao u neformalnom razgovoru ili je to bio njegov zvaničan stav.
– Trebalo bi prvo pitati Pahora da pojasni u čije ime je dao tu izjavu – da li je to izjava Pahora, zvaničan stav Slovenije ili je riječ o nečemu što je pozicija EU?! Sve to nama kao posmatračima ostaje potpuno nejasno i nedorečeno – kaže Davidović.
Dodaje da uporedo s komentarima o navodnim stavovima Pahora imamo i priču iz Predsjedništva BiH o pismu američkog državnog sekretara Entoni Blinkena u kojem se kaže da nema „Dejtona 2“ već da se domaći političari sami moraju „uhvatiti posla i riješiti nagomilane probleme“.
– I sada imate stavove Pahora, stavove Predsjedništva i stav američkog državnog sekretara. Na koju adresu uputiti pitanje i tražiti odgovor teško je sad razlučiti – ističe Davidović.
Skandal
Navodi da je ključno pitanje da li je Pahor govorio o razlazu BiH formalno ili neformalno. Davidović kaže da je, prema njegovim saznanjima, to bio neformalan razgovor.
– Ako je to tačno i ako je nešto rečeno neformalno, onda imate još jedan u nizu skandala kojim su članovi Predsjedništva, usljed vlastitog nepoznavanja ili nesposobnosti da komuniciraju na međunarodnom planu, sebi dopustili da nešto što je rečeno neformalno iznesu kao zvaničan stav, što će sada otvoriti mnoga pitanja – smatra Davidović.
On kaže da je Slovenija već jednom prošla epizodu razbijanja Jugoslavije s užasnim posljedicama u BiH i da možda na vrijeme žele zaustaviti ponavljanje istog scenarija.
– Da li je u pitanju to ili možda EU vrši nekakve analitičke pripreme za nešto, vidjećemo. U svakom slučaju, činjenica je da sadašnji članovi Predsjedništva u nekoliko decenija svoje političke aktivnosti nisu bili u stanju ni da unaprijede, ni da reformišu BiH, a sada očigledno ne znaju ni da li da je rasture niti kako da je rasture. Naprosto su se našli na poslovima u kojima ne znaju šta da rade – smatra Davidović.
Ispitivanje snaga
Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ističe da je razdruživanje kao jedna od mogućnosti proigrana još prije devet godina.
– Sve što može da bude rješenje jedne nestabilne situacije zaista može i da se predloži. Ključno je pitanje otkud Pahoru takva ideja?! Da li je to zbog poznavanja prilika u bivšoj Jugoslaviji ili zbog toga što se Kosovo izdvojilo kao jedna pokrajina ili zbog toga što su takve ideje bile lansirane još u vrijeme oružanog sukoba u BiH? Teško je znati šta je Pahor s ovim želio da poruči – kaže Šolaja.
Dodaje da Pahorovo pitanje može da predstavlja političko ispitivanje stanja u BiH.
Šolaja ističe da Slovenija ne graniči sa BiH, a već je u EU, te da nikada nije bila pretjerano aktivna kada su u pitanju postjugoslovenski problemi, pa je otvaranje teme o razlazu u BiH posebno iznenađenje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu