Vlast i akademska zajednica u Srpskoj odavno najavljuju donošenje najvišeg pravnog akta, ali za sada niko ne objašnjava sve opasnosti koje taj poduhvat sa sobom nosi.
Petar Kunić, doktor pravnih nauka iz Banjaluke, tvrdi da okolnosti u kojima se sadašnji Ustav RS želi mijenjati novim nose u sebi značajan rizični potencijal.
– Ne samo zbog međunarodnih okolnosti, nego zbog opšteg stanja i na Balkanu i odnosa među narodima u BiH. Posebno što mislim da bi Republika Srpska tim činom izazvala određene reakcije i međunarodne zajednice i ostalih naroda u BiH. Prema tome, nije vrijeme za bilo kakve promjene Ustava. Posebno ako se ima u vidu da sadašnji Ustav RS ima verifikaciju od međunarodne zajednice, u okviru Dejtonskog sporazuma. On se kreće u okvirima Dejtona, što može opet izazvati one koji žele neki šićar na ovim prostorima – kaže Kunić za Srpskainfo.
Podsjećamo, Skupština srpskog naroda BiH donijela je Ustav 28. februara 1992. godine, koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i koji je garantovao punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Republike. Sa potpisivanjem Dejtona 1995. Srpska je postala jedna od dva državotvorna entiteta BiH, a njen Ustav i sada je na snazi, ali uz broje intervencije koje nisu postojale 1992.
Između ostalog, tu je i Vijeće naroda RS sa klubovima Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih. Pitanje koje čeka odgovor jeste da li je novi ustav moguće donijeti uz dvotrećinsku podršku samo na sjednici Narodne skupštine ili je neophodna i podrška Vijeća naroda Srpske, gde su moguće blokade u Klubu Bošnjaka.
Sadašnji Ustav ne sadrži odredbe o tome kako se donosi novi ustav, nego one o promjenama Ustava. Tamo piše da prijedlog da se pristupi promjeni Ustava mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i najmanje 30 poslanika Narodne skupštine. O tom prijedlogu odlučuje Narodna skupština većinom glasova narodnih poslanika.
– Nacrt akta o promjeni Ustava utvrđuje Narodna skupština većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika. Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu. Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za ustavna pitanja Narodne skupštine utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava. O prijedlogu akta o promjeni Ustava odlučuju Narodna skupština i Vijeće naroda. Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih. Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu o istom pitanju ne može se ponoviti prije isteka tri meseca od dana kada je predlog odbijen. Ustav Republike može se mijenjati ustavnim amandmanima. U slučaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti Narodna skupština može utvrditi prijedlog promjene Ustava i usvojiti ustavne amandmane na istom zasjedanju (bez otvaranja javne rasprave) – navodi se u aktuelnom Ustavu Srpske.
Petar Kunić tvrdi da se ni potpuno novi ustav ne može donijeti bez Vijeća naroda Srpske.
– Ne može se bez Vijeća naroda, sasvim sigurno. Jer, to bi bilo nelegalno i nelegitimno i bio bi presedan za nivo BiH. Sutra bi Bošnjaci mogli reći da takođe vraćaju stari ustav BiH. Prema tome, sama ideja je vrlo problematična. Nije osmišljena. Bojim se da uzak krug ljudi sa, čak bih se usudio reći, skromnim mogućnostima predviđanja može ući u rizičnu situaciju – zaključuje Kunić.
Profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci, Vitomir Popović, smatra da je trenutak za novi ustav sazrio u pravnom smislu.
– Da li je ovo politički trenutak, ja to ne znam. Ali u svakom slučaju treba tražiti način da se obezbijedi dvotrećinska većina i da se izglasa novi ustav ili da se dođe do određenih izmjena ovog Ustava koje su nama bitne, u odnosu na glavni grad i u odnosu na prestonicu. Možda još neka od pitanja na kojima su ranije radili ustavni pravnici – kaže Popović za Srpskainfo.
Šta bi se mijenjalo u novom ustavu za sada nije poznato, ali neke stvari se mogu naslutiti. Zloupotreba zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda RS, za blokiranje ili usporavanje odluka Narodne skupštine, odavno je uzeto „na zub“ u Srpskoj.
Osim toga, Narodna skupština je krajem 2021. usvojila Deklaraciji o ustavnim principima u kojoj piše da parlament zadužuje Vladu Srpske da, u koordinaciji s predsjednikom Republike, pripremi tekst ustava RS kojim će se potvrditi sve nadležnosti Srpske, izuzimajući nadležnosti koje po Ustavu BiH pripadaju BiH.
Novim ustavom Republike Srpske, između ostalog, Banjaluka će biti određena kao glavni grad RS, a Pale kao prestonica. Kako se navodi u toj deklaraciji, Narodna skupština će o proceduri za donošenje novog ustava Republike Srpske odlučiti nakon razmatranja teksta koji će predložiti Vlada.
U njoj se podsjeća da je ustavno uređenje BiH utvrđeno Aneksom 4. kao međunarodnim ugovorom, te da se međunarodni ugovori mogu mijenjati aneksima koje zaključuju strane, a nikako odlukama nenadležnih organa, što je činjeno brojnim odlukama visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Dalje se navodi da su svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni, jer nisu doneseni po predviđenoj ustavnoj proceduri od strane PS BiH, a svi nametnuti zakoni koje je potvrđivala Parlamentarna skupština, pozivajući se na član 4.4.a. Ustava BiH, neustavni su.
O ovoj temi pokušali smo da čujemo komentar Adila Osmanovića i Dževada Mahmutovića – bošnjačkih delegata u Vijeću naroda RS, ali bezuspješno.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu