Prema navodima FT, Rusija više neće insistiratti na “denacifikaciji” Ukrajine i daće zeleno svjetlo za njen pristup Evropskoj uniji pod uslovom da odustane od članstva u NATO.
Naime, tvrdi se da novi nacrt sporazuma ne sadrži često spominjane “denacifikaciju” i “demilitarizaciju”, kao ni “zaštitu ruskog jezika”, navode anonimni izvori FT.
Rusija je navodno spremna na ustupke jer su ruski operativni nedostaci i jači ukrajinski otpor od očekivanog u velikoj mjeri zaustavili njenu jednomjesečnu ofanzivu.
Ali, Ukrajina i njeni zapadni saveznici i dalje su skeptični prema Putinovim namjerama pa su zabrinuti da bi ruski predsjednik mogao iskoristiti pregovore kao dimnu zavijesu kako bi obnovio svoje iscrpljene snage i isplanirao novu ofanzivu.
Član ukrajinske pregovaračke delegacije David Arahamija rekao je za FT da su dvije strane blizu dogovoru o bezbjednosnim garancijama i nastojanjima Ukrajine da postane članicom EU, ali je pozvao na oprez oko izgleda za pomak u pregovorima.
Sve na stolu
– Sva su pitanja na stolu od početka pregovora, ali i dalje postoji puno neriješenih tačaka, rekao je Arahamija.
Druga osoba upoznata s pregovorima rekla je kako je Ukrajina zabrinuta jer Rusija mijenja svoju poziciju gotovo iz dana u dan, i u pogledu vojnog pritiska, ali i traži kao što je “demilitarizacija” Kijeva, prenosi”Jutarnji list.
– Rusija “ne može i neće govoriti o napretku” jer bi “samo mogla naštetiti pregovaračkom procesu – citirala je u ponedjeljak ruska agencija Interfax Dmitrija Peskova, Putinovog portparola.
-Za sada, nažalost, ne možemo govoriti o nekim značajnijim postignućima i pomacima – dodao je.
Kao dio sporazuma koji je navodno uzet u razmatranje, Ukrajina na svojoj teritoriji ne bi smjela da ima strane vojne baze. Takođe, morala bi odustati od svojih težnji da postane članica NATO.
U zamjenu, Ukrajina bi dobila ono što Arahamija naziva “formulacijom sličnom NATO članku pet” – prema kojem članice saveza moraju jedna drugoj priskočiti u pomoć ako je neko napadnut – a sigurnosne garancije dale bi zemlje među kojima su Rusija, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Francuska, Njemačka, Kina, Italija, Poljska, Izrael i Turska.
Međutim, svaki budući sporazum morao bi da bude dogovoren sa pomenutim garantima i ratifikovan u njihovim parlamentima, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Potencijalni garanti još se moraju da se slože da će Ukrajini garantovati sigurnost, kažu izvori.
– Zasad nismo dobili odbijenice – tvrdi Arahamija.
Ukrajina bi taj dogovor trebalo da stavi na referendum za nekoliko mjeseci, prije nego što promijeni svoj ustav, rekao je Zelenski načelno govoreći o pregovorima u velikom intervjuu s ruskim novinarima – a cijeli proces mogao bi trajati najmanje godinu dana.
Jedino riješeno (pitanje) je vrsta međunarodnih garancija koje Ukrajina traži, ali… još uvijek moramo dobiti odobrenje jer inače dogovor nikada neće uspjeti – rekao je Arakamija.
U nacrtu sporazuma koji se razmatra izostavljena je najveća prepreka – pokušaj Ukrajine da povrati teritoriju koji je Rusija zauzela od 2014. – a koja bi trebalo da bude biti riješena u budućim pregovorima Putina i Zelenskog, tvrde izvori.
Moskva je, rekao je Arahamija, zahtijevala da Ukrajina prizna rusku kontrolu nad Krimom, koji je Moskva aneksirala 2014., kao i nad dvije teritorije istočnoj regiji Donbasu, kojima upravljaju separatisti koje podržava Rusija.
– Nikad nećemo priznati nikakve granice osim onih koje su u našoj Deklaraciji nezavisnosti. Ovo je najkritičnija tačka – rekao je Arahamija.
Za sada, Ukrajina je bila spremna da razgovara o nekim humanitarnim pitanjima, kao što je obnavljanje vodosnabdijevanja Krima i davanja obećanja da nikada neće pokušati silom ponovno zauzeti poluostrvo, rekli su izvori.
Ako se primirje održi, ministri spoljnih poslova Ukrajine i Rusije sastali bi se kako bi izradili zasebne dokumente i tako finalizirali dogovor o bezbjednosnim garancijama, ali i o drugom sporazumima kao što je zaštita ruskog jezika u Ukrajini, piše Blic.
Nakon toga bi se pokušao dogovoriti sastanak Putina i Zelenskog, iako je Peskov u ponedjeljak rekao kako “nema pomaka” u dogovaranju tog susreta.
-Turska je među zemljama koje bi Kijevu mogle ponuditi sigurnosne garancije u sklopu bilo kakvog dogovora s Rusijom o završetku rata u Ukrajini. Turska je među onim zemljama koje bi mogle postati garanti naše sigurnosti u budućnosti – rekao je viši ukrajinski pomoćnik Igor Žovkva.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i njegov ruski kolega Vladimir Putin dogovorili su se u jučerašnjem telefonskom razgovoru da se pregovori održe u Istanbulu, a Ankara se nada da će se postići prekid vatre.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu