Problem sa eskalacijom je da je teško povući se. Sad kad je predsjednica Predstavničkog doma američkog Kongresa uspjela da posjeti Tajvan, što je čini najviše rangiranom američkom zvaničnicom koja je to uradila u 25 godina, neće li i ostali poželjeti to da urade u budućnosti?
Sad kad je Kina najavila velike vježbe sa bojevom municijom tako blizu Tajvana, zašto to ne bi ponovila? Svaki put kad kineski borbeni avioni prelete blizu Tajvana u sve većim brojevima, postavlja se novi standard “normalnosti”. Ne budu li sljedeći put kineski avioni letjeli tako blizu, kakvu poruku šalje Peking?
Ne tako davno, kineski plan za Tajvan uključivao je angažman. Mladi ljudi iz Kine putovali su širom Tajvana, ostrva koje Kina smatra svojom teritorijom. Biznisi iz Tajvana otvarali su filijale širom Kine.
Kako navodi BBC pristup Kine Tajvanu pod predsjednikom Si Đinpingom postao je mnogo zlokobniji. Mnogo je veći pritisak na Tajpej.
Oni sa militarističkim tendencijama u višim ešalonima Komunističke partije Kine sigurno su tajno pozdravili posjetu Nensi Pelosi Tajvanu. Naime, omogućio im je zaoštravanje odnosa i vojne igre oko Tajvana u pripremi za, kako oni vide, skori dolazak dana kada će Kina nasilno zauzeti ostrvo, prenosi Blic.
Najveći izazov regionalnoj stabilnosti je činjenica da je javna pozicija svih ključnih aktera na Tajvanu smiješna. To je skoro kao ogromna igra u kojoj se svi pretvaraju, ali je sve teže i teže održati tu iluziju, piše Index.hr.
I Kina i SAD se pretvaraju
Kina se pretvara da je Tajvan i dalje dio njene teritorije, iako ostrvo ubira sopstvene poreze, glasa za svoju vladu, izdaje svoje pasoše i ima svoju vojsku. Amerika se pretvara da ne tretira Tajvan kao nezavisnu zemlju, iako mu prodaje napredno oružje i povremeno šalje svoje visoke zvaničnike u, kako se čini, zvanične posjete.
Sve je očiglednije da nije potrebno mnogo da se ova površna predstava, osmišljena da garantuje status kvo, potpuno raspadne. Opasnost za svijet leži u činjenici da u Pekingu ima onih koji bi željeli da se to dogodi, navodi dopisnik BBC-ja.
Komunistička partija Kine decenijama je širila sličnu retoriku o Tajvanu kroz strogo kontrolisane medije, ali ideja o ratu sa ciljem osvajanja ostrva nikada nije bila realna. To više nije slučaj, ističe Mekdonel.
“Svakim danom smo sve bliže ratu, a sve dalje od mira”
Među sagovornicima BBC-jevog dopisnika prisutno je uvjerenje da Si želi da zauzme Tajvan u svom mandatu, što bi mu donijelo status besmrtnika, odnosno lidera koji je uspeo da ujedini domovinu.
Hong Kong, grad koji je decenijama predstavljao problem za Kinu, već je stavio pod kontrolu Pekinga i to prije nego što su to mnogi očekivali. Za par mjeseci Si bi trebalo da uđe u istorijskii, treći mandat. To bi moglo malo da smanji pritisak, navodi Mekdonel.
Naime, sad kad može da ostane na vlasti koliko god želi, za razliku od ranijih lidera poput Mao Cedunga koji je bio ograničen samo na dva mandata, Si vjerovatno neće osjećati pritisak da što prije napadne Tajvan.
Ali, činjenica je da smo svakim danom sve bliže tom danu, a sve dalje od mira, zaključuje se u analizi, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu