Intenzivni pregovori u Savjetu bezbjednosti UN trajali su nekoliko dana, a Ruska Federacija je od početka insistirala da se OHR izbaci iz teksta usvojene rezolucije, te da se Šmitu zabrani obraćanje, jer će u suprotnom staviti veto na produženje mandata EUFOR u BiH.
Iako će Šmitov izvještaj o stanju u BiH biti razmatran, rusko odbijanje da on nastupi pred Savjetom bezbjednosti UN na kraju je prevagnulo.
Analitičari ocjenuju da su Vašington i Brisel ovim zadali snažan šamar OHR, dok je Šmitov autoritet još više srozan.
Autoritet urušen ili ne?
„Poraz Zapada“ i „sahrana bonskih ovlaštenja“, samo su neke od fraza koje su analitičari koristili komentarišući odluku Savjeta bezbjednosti UN da se Šmitu ne dozvoli obraćanje.
Analitičari smatraju da politički rat oko toga da li BiH ima ili nema visokog predstavnika ovim nije završen već samo produžen. Podsjećaju da je za Rusiju, Kinu i vlast Republike Srpske Šmit od samog početka nelegitiman, dok je za EU, SAD i zemlje regiona, ali i političke predstavnike Federcije BiH, njemački diplomata i dalje visoki predstavnik.
Profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, Miloš Šolaja, ističe da odluka Savjeta bezbjednosti UN nije imala veze s Kristijanom Šmitom već sa međunarodnim pravom i načinom na koji se postavlja visoki predstavnik.
– Nije ovdje riječ o tome da li je sada Šmitov autoritet urušen jer on lično ima autoritet. Činjenica je da njegovo imenovanje nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN. Da je dozvoljeno da se Šmit obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN i pročita izvještaj to bi de fakto značilo prihvatanje njega kao visokog predstavnika. Poznato je da ga Rusija i Kina ne prihvataju i niko nije trebao očekivati da će dozvoliti da se on obrati – ističe Šolaja.
Konfuzija
Dodaje da Šmit nije izabran u skladu s međunarodnim pravom, što je sada jasno i potvrđeno odlukom da mu se ne dozvoli obraćanje u Savjetu bezbjednosti UN.
– I dalje imate klackalicu u smislu da Šmita jedni podržavaju, a drugi ne. Međutim, potvrđeno je da on nema legalitet i da ne može da proizvede nikakvo međunarodno pravno dejstvo. Svaka odluka koju bi eventualno donio izazvala bi još veću konfuziju i krizu u BiH. Ako bi primjenio bonska ovlaštenja to bi tek bila konfuzija – zaključuje Šolaja.
Ističe da BiH traži temeljito preslagivanje u međunarodnoj zajednici kada je u pitanju odnos prema njoj, jer su Rusija i Kina ovim pokazale da su i one dio međunarodne zajednice, a ne samo EU i zapadne zemlje.
“Plaća tuđe dugove”
Član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe da se saga nastavlja, jer će i dalje jedan dio međunarodnih i domaćih aktera podržavati visokog predstavnika u BiH, a drugi ne.
– Nikakvo jasno razjašnjenje nije došlo od strane Savjeta bezbjednosti UN. Niko nije izglasao da Šmit nema mandat niti da ima, čime se nastavlja ta neka situacija dvojstva. Savjet bezbjednosti UN Šmita niti je priznao niti ga je opozvao – objašnjava Sitarski.
Navodi da se ovim samo produžava period različitih tumačenja, a samim tim i prilično nejasnog legitimiteta, ne samo Šmita nego i mnogih institucija u BiH.
– Mi imamo hroničnu krizu sa bazičnim društvenim konsenzusom u BiH. Ovdje se i Ustav drugačije tumači, a kamoli mandat visokog predstavnika – kaže Sitarski.
Urušavanju kredibiliteta i autoriteta same funkcije visokog predstavnika, kako tvrdi Sitarski, najviše je doprineo bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, ali i raniji šefovi OHR, koji su „izazvali velike probleme u BiH“.
– Šmit sada plaća tuđe dugove. Sam Kristija Šmit kao političar i čovjek uopšte ničim nije doprineo takav odnos prema njemu, već je na neki način žrtveno jagnje. Sada mora pokazati još više diplomatske vještine, što samo po sebi neće biti lak zadatak – zaključuje Sitarski.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu