Isto tako, u mnogočemu se preporučuje korištenje maslaca umjesto margarina, a mnogi na to posebno paze u pripremi poslastica. Ipak, dok jedni tvrde da je maslac prirodniji, drugi hvale margarin zbog manjeg udjela zasićenih masti. Ipak, šta zapravo jedemo i zašto se tačno margarin često smatra “lošijom” opcijom?
Šta je maslac?
Maslac se pravi od vrhnja ili mlijeka – riječ je o prirodnom proizvodu koji se dobija mućenjem vrhnja dok se ne izdvoji masnoća (maslac) od tečnosti (mlaćenica). Sadrži oko 80% mliječne masti, a ostatak su voda i mliječni protein, prenosi Index.hr.
Maslac je izvor zasićenih masti, koje su dugo bile na lošem glasu zbog povezanosti s bolestima srca. Ipak, novija istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija maslaca nije nužno štetna – posebno ako dolazi iz kvalitetnih izvora.
Šta je margarin – i zašto je (bio) problematičan?
Margarin je industrijski proizvod koji se izvorno razvijao kao jeftina zamjena za maslac. Prvotno se radio od goveđe masti i mlijeka, a danas se uglavnom proizvodi od biljnih ulja (suncokretovo, repičino, sojino…).
Da bi ta ulja poprimila čvrstu konzistenciju i bila maziva, prolaze proces hidrogenizacije – hemijski postupak kojim se ulja pretvaraju iz tečnog u čvrsto stanje. Upravo taj proces stvara transmasne kiseline – i tu leži glavni problem.
Zašto su transmasti opasne?
Transmasne kiseline dokazano:
povećavaju loš (LDL) holesterol
smanjuju dobar (HDL) holesterol
povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Zbog toga su mnoge zemlje, uključujući i zemlje EU, zabranile ili strogo ograničile korištenje industrijskih transmasti. Danas su neki margarini na tržištu formulisani tako da ih više ne sadrže – no, to nije pravilo. Čitajte deklaracije.
Iako, na deklaraciji može pisati “0 g transmasnih kiselina”, proizvod može sadržavati male količine ako je količina manja od 0,5 g po porciji, što znači da zakonski ne mora biti navedeno. Stoga, uvijek obratite pažnju na sastojke i potražite djelimično hidrogenizovane masti.
Šta je “zdravije” – maslac ili margarin?
Ne postoji jednostavan odgovor. Ako birate maslac:
birajte u malim količinama
po mogućnosti iz organskog uzgoja (bez hormona i antibiotika)
koristite ga kao dio uravnotežene prehrane
Ako birate margarin:
izbjegavajte verzije koje sadrže “djelimično hidrogenizovane masti”
birajte meke, nemazive verzije koje sadrže nezasićene masti
provjerite sadrži li transmasne kiseline (trebalo bi pisati 0 g)
A šta sa kuvanjem i pečenjem?
Maslac daje bogatiji ukus kolačima, tijestu i umacima, dok margarin može bolje funkcionisati ako želite manje zasićenih masti ili vegansku opciju. Ipak, u poslasticama, mnogi kuvari ipak biraju maslac zbog ukusa i teksture.
Kao i kod svega u prehrani – umjerenost i kvalitet su ključ. Čitajte etikete i ne bojte se maslaca – ako ga ne jedete svaki dan na kašiku, neće vam naškoditi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu