Održavanje sjednice je na klimavim nogama, a imajući u vidu da dolazi od zemlje koja je započela rat protiv Ukrajine dilema je da li je ova inicijativa nastala kako bi zaista pomogla Srbiji ili Rusiji, piše Blic.
Uz to, treba dodati i novonastalu situaciju, zbog terorističkog napada u Moskvi.
“Zapad neće ostati dužan”
Srećko Đukić, bivši diplomata, kaže da je ovo “za Rusiju prilika da još jednom iz svih oružja tuče po Zapadu, koji – naravno – neće ostati dužan”.
– Nikakav dokument neće biti usvojen, a Srbija će ostati između dvije vatre – napominje Đukić.
On ukazuje i da slične sjednice nisu ranije održavane.
– Jednom prilikom ne odgovara jednoj ili nekoliko država stalnih članica, drugom prilikom obrnuto. Drugo su sjednice povodom nekog jubileja i opšte saglasnosti. U konkretnom slučaju, ne sumnjam da Moskva želi da pokaže stvarno prijateljstvo, ali bolje da to ne radi preko naših leđa – smatra Đukić.
Kako se spremala sjednica?
Prvo je ruska Duma na plenarnoj sjednici usvojila nacrt teksta dokumenta kojim će se obratiti Ujedinjenim nacijama.
U tekstu se pozivaju UN, međunarodne parlamentarne organizacije i parlamenti stranih država da osude vojnu operaciju zemalja NATO protiv Jugoslavije.
Takođe, pozivaju se da se suprotstave pokušajima mijenjanja istorijske istine o tragičnim događajima 1999., kako se ističe, u interesu kolektivnog Zapada i da preduzmu mjere kako bi se zemlje članice Alijanse pozvale na međunarodno-pravnu odgovornost za agresiju na SRJ.
Zapad poručuje: Ne dolazite džaba u UN
Onda je, istog dana, zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri Ujedinjenim nacijama Dmitrij Poljanski saopštio da će sjednica biti održana 25. marta, ali je ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić rekao da je njeno održavanje pod znakom pitanja.
– Postoje najave zapadnih zemalja koje poručuju da ne dolazimo bespotrebno, jer sjednice vjerovatno neće biti. To znači da bi mogle da iniciraju glasanje o proceduri. Zanimljivo je da neće da iniciraju sada, već neposredno pred sjednicu. Da li su to međusobne žaoke koje upućuju jedni drugima, mi ne možemo da znamo, ali ćemo se svakako pripremiti za sjednicu – precizirao je Dačić.
Nekoliko dana kasnije, Dačić na pitanje da li će otići na na sjednicu Savjeta bezbjednosti u Njujorku i da li će ta sjednica biti održana s obzirom na posljednja dešavanja u Moskvi, Dačić je naveo da je ona zakazana, ali da postoje naznake da će neke zapadne zemlje postaviti pitanje svrhe i održavanja te sjednice.
Koristi priliku, ukazuje na presedan
Istoričar Stefan Radojković za Blic kaže da se potez Moskve mora razumjeti kao potez velike sile i u kontekstu sukoba u Ukrajini koji traje od 2014. godine.
– Koristi priliku da ukaže na presedan počinjen u martu 1999. godine NATO agresijom na SRJ – napominje Radojković.
Rusija time, kako dodaje, ukazuje na sličnost situacija u Donbasu od 2014. godine i na Kosovu i Metohiji od 1998. godine.
– Smatra da Rusija ima svako pravo da zaštiti ljudska prava ugroženog stanovništva Donbasa kao što su nekada države-članice NATO pravdale svoju agresiju na SR Jugoslaviju. Drugim riječima, Rusija koristi presedan iz 1999. godine i ukazuje na licemjerje članica NATO, prije svega SAD kao ključne države pomenute alijanse – kaže Radojković.
Šta se očekuje od sjednice?
Na pitanje šta se očekuje od sjednice posvećene godišnjici bombardovanja, Dačić je rekao da Srbija očekuje da se, prije svega, čuje njeno stanovište.
Rekao je da ne vjeruje da će kod država koje su izvršile bombardovanje proraditi griža savjesti ili da će oni reći da su pogriješili, ali je, kako ističe, bitno da se čuje istina o svemu tome.
– Zato što je to bila ilegalna agresija, ilegalna odluka bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i da je to bio početak rušenja međunarodnog prava i uopšte principa očuvanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta – naveo je Dačić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu