Naime, ruska Državna duma je u dokumentu od 20. marta, zatražila od UN, međunarodnih parlamentarnih organizacija i stranih država da se “suprotstave pokušajima da se iskrivi istorijska istina u interesima kolektivnog Zapada”.
U teksu se ukazuje da je nekažnjivost NATO agresije na Jugoslaviju stvorila pretpostavke za nove vojne akcije širom svijeta pod, kako se navodi, “maskom izjava o borbi za vrijednosti slobode i demokratije”.
– Uverenje kolektivnog Zapada u svoju nepogrešivost i pravo da odlučuje o sudbini drugih naroda i država dovelo je do stvaranja neonacističkog režima u Ukrajini koji je poslije državnog udara 2014. postavio kurs za sprovođenje politike genocida nad ruskim stanovništvom i pokretanje oružanog sukoba na teritoriji ove zemlje – navodi se u nacrtu rezolucije.
U dokumentu se ukazuje da je nekažnjivost NATO agresije na Jugoslaviju stvorila pretpostavke za nove vojne akcije širom svijeta pod, kako se navodi, “maskom izjava o borbi za vrijednosti slobode i demokratije”.
– Trupe zemalja članica NATO koristile su ogromne količine municije sa osiromašenim uranijumom, što je nanijelo nepopravljivu štetu životnoj sredini i izazvalo porast broja slučajeva raka u regionu – navodi se dalje u saopštenju.
Zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri UN Dmitrij Poljanski saopštio je ranije da će, na zahtjev Moskve, 25. marta biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN povodom 25-godišnjice NATO agresije na SR Jugoslaviju.
“Bombardovanje je bilo početak rušenja međunarodnog poretka”
Ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan Harčenko rekao je juče da očekuje da će se kroz nekoliko dana održati ova vanredna sjednica. Kako je dodao, Rusija dosta radi ovim povodom, ali je dodao i da se takvoj sjednici sa Zapada dosta protive.
– Realni smo i nemamo iluziju da Zapad može odmah da promijeni svoj stav i prizna odgovornost za agresiju 1999. godine – rekao je Harčenko na konferenciji “NATO agresija – 25 godina kasnije” u organizaciji Fondacije “Besmrtni puk Srbije”.
On je istakao da je bombardovanje Srbije značilo početak rušenja normalnog međunarodnog poretka “da bi Amerika izmišljala pravila kako njoj odgovaraju, od slučaja do slučaja”.
– Agesija na SR Jugoslaviju, odnosno Srbiju, neće se zaboraviti ni u Srbiji ni u Rusiji – poručio je Harčenko.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova se oglasila ovim povodm i rekla da Rusija nikada neće zaboraviti da je Kosovo dio Srbije. Ona je navela da će Rusija nastaviti da pruža podršku Beogradu u njegovim legitimnim zahtjevima da se zaštite prava Srba na Kosovu.
“Sve je neizvjesno”
O ruskoj inicijativi se oglasio i ministar spoljnih poslova u tehničkom manadatu Ivica Dačić koji nije optimističan ovim povodom. Kako je precizirao, postoji dogovor između velikih sila da ne osporavaju jedne drugima inicijativu za održavanje sednica i da je to nepisano pravilo na snazi u posljednjih pet godina.
– Postoje najave zapadnih zemalja koje poručuju da ne dolazimo bespotrebno jer sjednice vjerovatno neće biti. To znači da bi mogle da inciraju glasanje o proceduri. Zanimljivo je da neće da iniciraju sada, već neposredno pred sjednicu. Da li su to međusobne žaoke koje upućuju jedni drugima, mi ne možemo da znamo, ali ćemo se svakako pripremiti za sjednicu – istakao je Dačić u izjavi za medije nakon sastanka sa Sergejem Lavrovom.
Srbija, kaže on, ne ide na sjednicu da bude “arbitar u odnosu velikih sila”, već da govori o svojim problemima, bombardovanju i agresiji kojom je porušen sistem Ujedinjenih nacija.
Inače, Rusija je tražila da se sjednica održi tog dana kada je i godišnjica, ali je njeno održavanje prenešeno za ponedjeljak, jer SB ne radi subotom i nedjeljom. Dačić je naveo da je to još jedan pokazatelj kakav je odnos Zapada prema ovoj temi. On je rekao i da je Japan, kao predsjedavajući SB UN ovog mjeseca poručio da će izaći u susret zahtjevu Rusije.
– Ne znači da možda neće biti dodatno nekih opstrukcija, ali kako sada stvari stoje, predviđeno je da ta sjednica bude održana u ponedjeljak, 25. marta i posvećena je 25. godišnjici bombradovanja tadašnje SR Jugoslavije – rekao je.
Ni 25 godina od bombardovanja tačan broj žrtava nije poznat
Od početka NATO bombardovanja Jugoslavije prošlo je 25. godina. Vojna akcija NATO saveza na teritoriji tadašnje Savezne Republike Jugoslavije počela je 24. marta 1999. godine i u njoj je tada učestvovalo 19 zemalja Alijanse.
Naime, povod ove intervencije, kako su prenosili svjetski mediji, bio je progon Albanaca na Kosovu koji su sprovodile bezbjednosne snage Srbije. Članice NATO alijanse pokušale su da dobiju dozvolu za dejstvo od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, ali su Kina i Rusija najavile da će blokirati donošenje te rezolucije, pa zvaničnog odgovora nije bilo.
Bombardovanje je trajalo 78 dana, a u napadima je poginulo 1.008 pripadnika bezbjednosnih snaga Srbije. Tačan broj civilnih žrtava zapravo nije poznat.
Naime, oganizacija “Human Rights Watch” tvrdi da je oko petsto civila poginulo u devedeset odvojenih slučajeva kao rezultat NATO bombardovanja u Jugoslaviji. Kako su naveli, broj do kog su došli je mnogo viši od priznanja američkog Ministarstva odbrane ili bilo koje druge članice NATO. Takođe su, navode, cifre HRW o civilnim žrtvama znatno manje od onih koje su iznijele jugoslovenske vlasti – a to je bila brojka između 1.200 i 2.000 civila.
– Nakon sto je donio odluku o napadu na Jugoslaviju, NATO je trebalo da učini više po pitanju zaštite civila – izjavio je tada generalni direktor ove organizacije Kenet Rot i pozvao vlade zemalja-članica NATO da naprave ozbiljnu analizu posljedica rata na civile.
“Human Rights Watch” je, kako navode, sproveo detaljno istraživanje o civilnim žrtvama u jugoslovenskom ratu, tako što je u periodu od tri nedjelje u avgustu obišao devedeset i jedan grad, selo i naselje u bivšoj Jugoslaviji i pregledao četrdeset dvije lokacije na kojima su ginuli civili.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je prije pet godina naveo da NATO intervencija 1999. godine nije bila uperena protiv naroda u Jugoslaviji, već je njena uloga bila da zaštiti civile u širem regionu.
– Ne smijemo nikada da zaboravimo prošlost, ali možemo da idemo dalje i to je ono što NATO i Srbija danas rade kao partneri – rekao je tada Stoltenberg.
On je podsjetio da je ta odluka donešena nakon više od godinu, kako kaže, borbi na Kosovu i nakon više neuspješnih pokušaja UN i Kontakt grupe, čiji je član bila i Rusija, da se nađe mirno i diplomatsko rješenje za konflikt, piše Euro News.
Upitan tada da li bi ovakva odluka mogla i danas da bude donesena, naročito zbog nedostatka podrške SB UN, i da li bi on to uradio kao njegov prethodnik Havijer Solana prije više od 20 godina, Stoltenberg nije odgovorio navodeći da je pitanje hipotetičko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu