Svijet

Da li slijedi kazna za sultana? Erdogan i Putin zadali BOLAN UDARAC ZAPADU, EU i Amerika sve uznemirenije (FOTO)

Zapad je sve više uznemiren zbog produbljavanja ekonomskih veza između Turske i Rusije.

Da li slijedi kazna za sultana? Erdogan i Putin zadali BOLAN UDARAC ZAPADU, EU i Amerika sve uznemirenije (FOTO)
FOTO: SERGEI SAVOSTYANOV / KREMLIN/EPA

Još prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin dočekao turskog kolegu Redžepa Tajipa Erdogana u petak u Sočiju očekivalo se da će njihovi tajni razgovori biti fokusirani na ruski rat u Ukrajini i “šuškalo” se da će uključiti napore Kremlja da zaobiđe zapadne sankcije, prenosi Blic.

Sada zapadne vlade, kako je u subotu objavio ugledni “Fajnenšel tajms”, upozoravaju na sve veći rizik da će Turska biti kažnjena ukoliko pomogne Rusiji da izbjegne sankcije.

U petak su se Putin i Erdogan u četiri oka složili da pojačaju saradnju u oblasti transporta, poljoprivrede, finansija i građevinarstva, kako su naveli u zajedničkom saopštenju nakon četveročasovnog sastanka.

Putin i Erdogan su, kako se navodi u saopštenju sa sastanka u Sočiju, istakli potrebu “pune implementacije Istanbulskog sporazuma, uključujući neometan izvoz ruskog žita, đubriva i sirovina za njihovu proizvodnju”. Dvojica predsjednika, koja su na sastanku 19. jula u Teheranu razgovarali o situaciji u Siriji, takođe su naglasila i važnost očuvanja političkog jedinstva i teritorijalnog integriteta te zemlje.

FOTO: SEDAT SUNA/EPA
FOTO: SEDAT SUNA/EPA

Ponovo su, kako se ističe, “potvrdili svoju odlučnost da djeluju u koordinaciji i solidarnosti u borbi protiv svih terorističkih organizacija” u Siriji. Ankara je izvela više operacija u severnoj Siriji od 2016, zauzimajući stotine kilometara teritorije i gađajući kurdsku miliciju YPG, uprkos opoziciji Moskve.

Ovo je važno jer je Turska donedavno blokirala prijem Švedske i Finske u NATO, tvrdeći da dvije zemlje kriju članove PKK, kao i osobe koje su povezane sa neuspjelim pokušajem puča u Turskoj 2016. Erdogan je konačno popustio na samitu NATO u Madridu 29. juna. Tri zemlje potpisale su, kako je rekao generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg, trilateralni memorandum o razumijevanju koji se bavi zabrinutostima Ankare, uključujući izvoz oružja i borbu protiv terorizma.

FOTO: MIKHAIL KLIMENTYEV/KREMLIN POOL
FOTO: MIKHAIL KLIMENTYEV/KREMLIN POOL

Smatra se da bi ulazak Finske i Švedske u NATO otežao vojnu poziciju Rusije na Baltiku – protokoli o pristupanju potpisani su početkom jula ali sada moraju da ih ratifikuju sve saveznice. Do sada je bar polovina NATO zemalja to i uradila, od kojih prva Kanada.

A Turska ne odustaje od svojih uslova, poručujući da njen parlament može odlučiti protiv ratifikacije. Ministar pravde Bekir Bozdak rekao je u nedelju da Ankara neće podržati njihov ulazak u NATO dok ne ispune svoje obaveze koje se tiču borbe protiv terorizma. Bozdak je istakao da još nisu dobili nikakav odgovor od dvije zemlje na zahtjev Turske za izručenje osoba umešanih u terorističke aktivnosti.

Turske banke usvajaju ruski platni sistem

Ali, u Sočiju je zadat još jedan bolan udarac Zapadu – Erdogan i Putin su dogovorili, kako je novinarima nakon sastanka rekao zamenik ruskog premijera Aleksander Novak, da dio plaćanja za ruski gas bude u rubljama. Erdogan je nakon povratka iz Sočija rekao da je pet turskih banaka usvojilo ruski platni sistem “Mir”.

– Postoje ozbiljni pomace koji se tiču posla koji turske banke obavljaju sa ruskom karticom “Mir” – naveo je on, kako je prenela državna agencija Anadolija, dodajući da je to “olakšanje i za ruske turiste i za Tursku”.

Erdogan je istakao da će plaćanje u rubljama biti izvor finansijske podrške i za Rusiju i za Tursku. On je dodao da su se tokom njegove posjete takođe sastali guverneri centralnih banki dvije zemlje.

Njihov sporazum oglasio je alarm među zapadnim zemljama. Šestoro zapadnih zvaničnika reklo je “Fajnenšel tajmsu” (FT) da su zabrinuti zbog obećanja Putina i Erdogana da će proširiti saradnju u oblasti trgovine i energetike, a jedan iz Evropske unije izjavio je za list da blok “sve pažljivije prati tursko-ruske odnose”.

Moguća kazna za Tursku

Viši zapadni zvaničnik rekao je za FT da bi zemlje mogle da pozovu svoje kompanije i banke da se povuku iz Turske ako Erdogan nastavi sa svojim namjerama iznijetim u Sočiju što je, kako ukazuje list, “veoma neobična prijetnja protiv druge članice NATO koja bi mogla da našteti njenoj ionako krhkoj ekonomiji vrijednoj 800 milijardi dolara”.

Pročitajte još

Dok je troje evropskih zvaničnika reklo da EU još nije zvanično diskutovala o mogućim reperkusijama po Tursku, nekoliko drugih je upozorilo da nije jasno šta su Erdogan i Putin dogovorili i da bi zvanična odluka EU o sankcijama Ankari bila “izazovna”, s obzirom na podjele po tom pitanju unutar bloka. Ipak, i bez tog dogovora bi neke pojedinačne članice mogle da preduzmu akciju.

Nagovještaji o potencijalnoj odmazdi protiv Turske, kako navodi FT, pojavili su se nakon što je Ukrajina presrela dokument iz Moskve koji opisuje načine kako pomoći Rusiji da izbjegne sankcije preko turskih banaka. Vašington je više puta upozorio da će “sekundarnim sankcijama” pogoditi zemlje koje pomažu Moskvi da izbjegne sankcije.

Erdogan je od početka invazije na Ukrajinu težio “balansiranom” pristupu Kijevu i Moskvi, a njegovi diplomatski odnosi sa Zapadom su već zategnuti. Vašington je udario sankcije Ankari 2020. zbog kupovine ruskog sistema S-400.

FOTO: ROBERT GHEMENT/EPA
FOTO: ROBERT GHEMENT/EPA

Iako je Turska izrazila protivljenje ruskoj invaziji na Ukrajinu, takođe je odbila da se priključi američkim i evropskim sankcijama Moskvi. Erdogan je nakon povratka sa samita NATO rekao da “ne može da dozvoli da se turski građani smrzavaju bez ruskog gasa”.

Turska je nastavila i da uvozi energente od Rusije, koja je prošle godine obezbijedila četvrtinu njenog uvoza sirove nafte i oko 45 odsto isporuka prirodnog gasa. Rusija je takođe, kako navodi “Blumberg”, obezbijedila Ankari preko potrebnu deviznu likvidnost prebacivanjem milijardi dolara ogranku “Rosatoma” u Turskoj za završetak izgradnje nuklearne elektrane Akuju na mediteranskoj obali.

– Ni Turska ni Rusija neće prihvatiti odlaganje završetka elektrane – rekao je Erdogan najavljujući posjetu objektu u centru kontroverze nakon što je “Rosatom” uklonio glavnog turskog izvođača radova.

FOTO: 
SERGEI ILNITSKY/EPA
FOTO: SERGEI ILNITSKY/EPA

Konflikt u Ukrajini takođe je istakao je stratešku važnost Turske u kontrolisanju pristupa moreuzima koji povezuju Crno more sa Mediteranom. Erdogan je imao ulogu i u posredovanju sporazuma koji su prošlog mjeseca u Istanbulu potpisale Ukrajina, Rusija i Ujedinjene nacije o nastavljanju izvoza žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka nakon višemjesečne blokade, sa ciljem da se izbjegne globalna kriza hrane. Ukrajina je od početka invazije prvu pošiljku žitarica poslala 1. avgusta, a u petak su još tri broda sa skoro 60.000 tona žitarica napustila crnomorske luke u pravcu Britanije, Irske i Turske.

Prihvati notifikacije