Ovi podaci Ministarstva unutrašnjih poslova RS alarm su za uzbunu, pogotovo pred zimu, kada ljudi češće borave u zatvorenim prostorima, a grijanje predstavlja dodatni rizik. Vatrogasci navode da su u većini slučajeva požari posljedica ljudske nepažnje.
Najveći broj tih požara se dešava zbog paljenja korova na njivama. Drugi vodeći uzrok su požari u kućama zbog nepažljive upotrebe grijalica ili sličnih grijnih tijela, a i u jednom i u drugom slučaju najčešće stradavaju stariji ljudi, koji žive sami – navode u Vatogasnom savezu RS.
Kada su u pitanju javni objekti, posljednji katastrofalni požar se desio prije 13 godina u Domu kulture u Gradiški, kada su u vatrenoj stihiji poginule Gordana Ždero, Biljana Plotan Šešum i Dijana Ećimović.
Katastrofalno stanje
Posljednjih godina na mjestima gdje se okuplja veliki broj ljudi požara, srećom, nije bilo, ali samo zahvaljujući rigoroznim akcijama policije i protivpožarnih inspektora. Naime, temeljito češljanje lokala, naročito noćnih klubova, diskoteka i svadbenih salona počelo je prije šest godina, nakon što je Novom Sadu u jednoj diskoteci bez izlaza za slučaj opasnosti u požaru stradalo šestoro mladih ljudi. Inspektori su tada otkrili da veliki broj klubova i diskoteka u Srpskoj nisu imali izlaze za slučaj nužde, niti su gazde planirale da ih izgrade.
Prema podacima MUP RS, nakon novosadske tragedije u Srpskoj je od 2012. do 2014. pregledano 220 objekata i utvrđeno da čak 150 njih ne ispunjavaju elementarne uslove protivpožarne bezbjednosti. U prvom talasu je zatvoreno 26 objekata širom RS, a ispostavilo se da su najopasniji klubovi otvoreni u podrumima, jer većina njih nije imala nijedan izlaz za slučaj opasnosti.
– Takvi objekti su uglavnom imali upotrebne dozvole za druge djelatnosti, a nisu se mogli prilagoditi novoj namjeni bez arhitektonskih zahvata – kaže portparolka Inspektorata RS Dušanka Makivić.
Dodaje da su nakon upozorenja ugostitelji “probijali” protivpožarne izlaze.
Zapuštene instalacije
Redovne kontrole ugostiteljskih objekata nastavljene su i nakon 2014. godine, pa je u posljednje četiri godine pregledano 677 objekata. U 40 odosto slučajeva ustanovljno je da, iako postoje protivpožarni izlazi, ipak nije sve pod konac, pa se gosti ne mogu osjećati sto posto sigurni, bar što se tiče opasnosti od požara.
– U kontrolama nakon 2014. u 283 slučaja utvrđeni su propusti u provođenju mjera zaštite od požara – kaže Dušanka Makivić iz Inspektorata RS.
Najčešće, radnici nisu prošli obuku iz protivpožarne zaštite, a nerijetko su problem i zapuštene instalacije i oprema.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu