Društvo

Dan žena, od revolucije do potrošačkog kiča: Nekom šareni pokloni, nekom prekovremeni rad

Radnice u trgovinama, cvjećarama i parfimerijama ovih dana su pale s nogu od posla. Radile su prekovremeno, da bi spakovale poklone za 8. mart, Međunarodni dan žena, ustanovljen prije 113 godina u krilu radničkog pokreta, kao simbol borbe za ravnopravnost žena.

Prodaja cvijeća i poklona za osmi mart dan žena
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Nama je Dan žena isto što i Valentinovo ili Nova godina. To su praznici, kada ljudi kupuju više nego inače, a to znači da mi imamo posla preko glave. Dobro je kad ima posla, zaradićemo svoje plate, ali iskreno, jedva čekam da ova gužva prođe – kaže prodavačica u jednom tržnom centru u Banjaluci.

Ona i njene koleginice dobiće, kaže, poklone „od firme“. Obećano im je da će im i prekovremeni rad biti plaćen, a svaki dodatak na skromnu trgovačku platu dobro dođe.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RINGIER
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RINGIER

Upravo u sektorima trgovine i usluga, gdje su plate u BiH najskromnije i gdje rade mahom žene, pritisak osmomartovke potrošačke groznice je najžešći. Rezultat je to komercijalizacije ovog, nekad revolucionarnog praznika.

Međunarodni dan žena ustanovljen je 1910, kao dan borbe za ženska ljudska prava, za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca i za dostojanstven i pošteno plaćen rad.

–  Osmi mart pripada Revoluciji. Niko nema prava da, načinom na koji ga proslavlja, taj dan pretvara u lakrdiju, da ga prisvaja za svoja malograđanska iživljavanja koja nemaju nikakve veze s revolucionarnim smislom tog datuma – rekla je još 1912. čuvena marksistkinja i revolucionarka Roza Luksemburg.

Sve su prilike da su njena strahovanja bila opravdana.

Ipak, Mersiha Ferhatovic Beširović, predsjednica Sindikata trgovine BiH, kaže da radnice u ovom sektoru nisu zaboravile da je Dan žena njihov praznik. O tome svjedoče i brojne molbe za pomoć sindikata u organozovanju proslave Osmog marta.

FOTO: STBIH
FOTO: STBIH

– Nemamo mi mnogo razloga za slavlje, ali danas treba da slavimo našu svakodnevnu borbu za ženska prava. A ta borba postoji, čak i kad nije javno vidljiva – kaže Mersiha Ferhatovic Beširović.

Dodaje da su sve učestalije javne kritike na način na koji se u BiH obilježava i Dan žena i drugi revolucionarni praznici, poput Prvog maja.

– Upoređujemo se sa Evropom i razlike su stvarno evidentne, ali pritom zaboravljamo da nas uz ove praznike, ustvari, veže i nostalgija prema „starim dobrim vremenima“, kada je rad bio cijenjen i dostojanstven. Ta su vremena prošla i više se  nikad neće vratiti, moramo se suočiti s tim – kaže naša sagovornica.

Kao i prije više od jednog vijeka, i danas je, kaže, aktuelna borba protiv neplaćenog prekovremenog rada, koji je u sektoru trgovine naročito izražen, naročito u dane praznika.

–  Mnoge kompanije nemaju dovoljno radnika i radnica, pa je danas pritisak na one koji rade još veći. Dobra vijest je da se, upravo zbog manjka radne snage, prekovremeni rad danas vrednuje bolje nego ranijih gdina – kaže Mersiha Ferhatovic Beširović.

Sa sličnim problemima se bore i radnice u Republici Srpskoj, zaposlene u ovoj branši.

Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti RS, podsjeća da u  trgovinama u Srpskoj radi oko 45.000 ljudi, što je oko petina ukupnog broja zaposlenih u RS i da u ovoj branši radi oko 70 odsto žena. 

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Skromne plate, ponekad i teški uslovi rada, ipak nisu navele radnice u ovoj oblasti da se masovnije sindikalizuju. 

Savanović priznaje da je samo 10 odsto radnica i radnika u ovoj oblasti učlanjeno u sindikat, dok neki poznavaoci prilika tvrde da je situacija još gora.

– Radnice danas nisu spremne na pobunu, uostalom, nigdje u svijetu danas nema revolucionarnog duha kakav je vladao u vrijeme Klare Cetkin – kaže Savanović.

Dodaje da se povodom Dana žena, danas “ne dešava ništa posebno”, osim što još opstaju proslave po principu “hljeba i igara”.

– Eto, takva je realnost, mada žene radnice danas imaju mnogo više razloga za pobunu, nego za slavlje – kaže Savanović.

Pročitajte još

Dodaje da se u RS, a to naročito važi za trgovački sektor, sva “biznis filozofija” svodi na to da “poslodavci anagažuju minimum radne snage, za minimalnu platu i da ih iscrpljuju do iznemoglosti”. 

– Manjak radne snage, pogotovo kvalitetne i kvalifikovane radne snage, dodatno je pogoršao stanje u ovom sektoru. S druge strane, prekovremeni rad je sveden u razumne granice, pogotovo u velikim trgovačkim firmama, u kojima postoji sindikat – kaže Savanović.

U malim trgovinama je prekovremeni rad, pogotovo u pretpraznične dane,  još pristutan, i najčešće nije plaćen, bar ne onako kako je zakon propisao, sa “bonusom” od 30 odsto.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Najčešće se to kompenzira slobodnim danima – kaže Savanović.

Kada je u pitanju ravnopravnost na radnom mjestu, žene su, kaže naš sagovornik, “ravnopravne” kada u skladištima treba dizati teške pakete, jer poslodavce zanima jedino da posao bude obavljen.

– Istina, i kada su u pitanju zarade, bar u trgovinama, radnice i radnici su ravnopravni. Ipak, zaposlenim ženama u našem društvu i danas je mnogo teže nego zaposlenim muškarcima, uglavnom zbog  patrijarhalnih predrasuda, po kojima se svi kućni poslovi i poslovi vezani za podizanje djece, još smatraju ženskim poslovima – zaključuje Goran Savanović.

Klara Cetkin i Roza Luksemburg u BiH

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Fondacija „Fridrih Ebert u BiH“ je povodom Dana žena organizovala performans “Klara Cetkin i Roza Luksemburg u vašem gradu“. U Mostaru, Tuzli i Sarajevu glumice će „oživjeti“ poznate revolucionarke i publiku podsjetiti na njihove čuvene govore.

–  Cilj je da podsjetimo na istorijski značaj 8. marta, i na činjenicu da su zahtjevi koje su žene imale početkom 20. vijeka i danas aktuelni – kaže Merima Ejubović naučna saradnica u ovoj Fondaciji.

Nije 8. mart cvijeće i dernek, nego pobuna

Besima Borić, članica Predsjedništva SDP BiH i jedna od rijetkih ljevičarki i feministkinja među političarkama u BiH, podsjeća da je Dan žena kroz istoriju „prošao različite faze“. – Način obilježavanja Osmog marta je uglavnom ocrtavao odnos sistema prema ženama i njihovim pravima. Izgleda da je većini u BiH on najprihvatljiviji kao praznik majki i žena kojima kupiš cvijeće ili napraviš dernek i tako „umiriš svoju savjest“ – kaže Besima Borić. Ona dodaje da je ohrabruje što se pojavio i sasvim drugačiji pristup obilježavanju Dana žena, koji forsiraju osviještene žene. – I ove godine će se u gradovima BIH organizovati Osmomartovski marševi. Žene će marširati uz poruke, koje znače povratak suštini ovog praznika, kao što su „Odmor za sve žene“, „Nismo jeftina radna snaga“, „Život žene nisu tri smjene“ ili „Smrt fašizmu, sloboda ženama!“ – kaže Besima Borić. Dodaje da će se uvijek zalagati za obilježavanje Osmog marta, s fokusom na radna prava i pobunu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije