Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, evropski lideri su mnogo pričali o suverenitetu i odbrani. Mnogi od njih su za “Politiko” rekli da priznaju da je došao trenutak da se riječi sprovedu u djelo, ali se neki već plaše da bi to moglo poći naopako.
Dok je francuski predsednik Emanuel Makron govorio o potrebi za “neverovatnim buđenjem”, a Fridrih Merc, koji će najverovatnije biti kancelar Njemačke, istakao da je u Evropi “pet minuta do ponoći”, najviše su zabrinuti oni koji misle da se situacija razvija brže nego što iko može da prati. Scenario iz noćne more je da SAD uskoro objavljuju sporazum koji obuhvata većinu ruskih zahtjeva, a zatim kažu Ukrajini i Evropi da ga uzmu ili ostave – rekao je Malkolm Čalmers, zamijenik generalnog direktora Kraljevskog instituta u Londonu.
I ne plaše se Evropljani samo Sjedinjenih Država. Oni su takođe oprezni prema mnogima u svojim redovima. Dok današnji samit signalizuje nameru da se pronađu rješenja, diplomate se već spremaju na opstrukcije proruske grupe lidera na čelu sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Dvije teme na stolu u Briselu
Dnevni red samita se fokusira na dvije osnovne teme:
Podrška Ukrajini: Lideri EU će razgovarati o povećanju pomoći Ukrajini, posebno u svjetlu tekućih geopolitičkih dešavanja. Ovo uključuje razmatranje evropskih bezbednosnih garancija i nastavak podrške nakon potencijalnog prekida vatre.
Evropska odbrana: Samit će se baviti strategijama za jačanje evropskih odbrambenih kapaciteta. Diskusije će obuhvatiti mehanizme finansiranja za potrebe odbrane, kao što je korišćenje postojećih fondova EU (kao što su zajmovi za oporavak nakon pandemije i kohezioni fondovi) i eventualno izuzimanje investicija u odbranu od ograničenja potrošnje EU.
Cilj je da se razvije sveobuhvatan plan za povećanje proizvodnje naoružanja i jačanje odbrambene industrije.
Među prisutnima će biti šefovi država ili vlada svih 27 zemalja članica EU. Pored toga, očekuje se da će ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvovati na radnom ručku sa liderima EU.
Ukratko: – Neće biti lako. Evropa se suočava sa jasnom opasnošću u razmjerama koje niko od nas nije vidio u svom životu. Budućnost slobodne i suverene Ukrajine, kao i bezbjedne i prosperitetne Evrope su na kocki – napisala je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen liderima EU u pismu.
Finansiranje vojske nije tradicionalno pitanje EU, ali lideri će razgovarati o načinima na koje može da se poveća potrošnja na odbranu.
Jedno od prvih pitanja koje će lideri razmotriti je plan koji je u utorak objavila Fon der Lajen, a tiče se toga da se u narednim godinama izdvoji do 800 milijardi evra dodatne potrošnje za odbranu.
Plan podrazumeva ideju da EU pozajmi vladama 150 milijardi evra za finansiranje opreme u oblastima kao što su:
Vazdušna odbrana
Protivraketna odbrana
Artiljerijski sistemi
Projektili
Municija
Dronovi
Komisija predlaže da se olabave pravila o potrošnji EU kako bi se omogućilo vladama da pojačaju svoju vojsku. Prema navodima Fon der Lajenove, omogućavanje zemljama da povećaju potrošnju za odbranu u iznosu od 1,5 odsto bruto domaćeg proizvoda tokom četiri godine značilo bi oko 650 milijardi evra u cijelom bloku.
Diplomate i zvaničnici EU još uvijek istražuju detalje prijedloga, ali sveukupno je to opisano kao prvi korak u pravom smjeru. Fon der Lajenova pokušava da uhvati bika za rogove – rekao je za “Politiko” francuski ministar koji je želio da ostane anoniman.
Očekuje se da će lideri razgovarati i o tome kako da koriste rusku imovinu koja je zamrznuta od početka rata u Ukrajini, prenosi Blic.
Već se sprema bitka oko slanja dodatne vojne podrške Ukrajini. Zvaničnici su očekivali da će se u program samita uključiti plan koji je prošlog mjeseca objavila šefica diplomatije EU Kaja Kalas, da se Ukrajini ove godine isporuči najmanje 1,5 miliona metaka, kao i druge opreme poput sistema protivvazdušne odbrane, projektila i dronova.
Iako se konačna izjava neće pojaviti do kraja samita, najnoviji nacrt u koji je “Politiko” imao uvid, poziva ministre da pronađu način da osiguraju da isporuke oružja napreduju. Zvaničnici su, pak, rekli da Mađarska odbija da pristane na to.
U nacrtu teksta se ističe da će EU “nastaviti da pruža Ukrajini redovnu i predvidljivu finansijsku podršku”.
U 2025. godini EU će Ukrajini obezbediti 30,6 milijardi evra, uz isplate iz mehanizma EU za podršku Kijevu. Očekuje da će Fond za Ukrajinu dostići 12,5 milijardi evra, a tu su i isplate od oko 18 milijardi evra iz zajmova G7 u okviru takozvane “inicijative Era”.
Dok se evropski lideri sastaju, ukrajinski zvaničnici reagovali su na najavu Sjedinjenih Država da će stopirati pomoć Ukrajini.
To je “veoma bolno, ali nije fatalno”, rekao je visoki ukrajinski zvaničnik za “Politiko”. To će koštati Ukrajinu nepotrebnih smrti i izgubljenih teritorija, ali neće dovesti do poraza – tvrdi on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu