Rođen je u Antiohiji 354. godine kao sin vojvode. Učio je grčku filosofiju i shvativši grčko neznaboštvo, usvojio je hrišćansku vjeru. Krstio ga je antiohijski patrijarh Meletija, a malo iza toga i njegovi roditelji primiše krštenje.
Sveti Jovan Zlatousti je bio carigradski patrijarh i jedan od tri Sveta jerarha. On je ujedno i autor knjige “O sveštenstvu”, a zbog svojih retoričkih sposobnosti dobio je nadimak “Zlatousti”. Danas se cijeni u cjelom hrišćanskom svijetu, a navodno je za života bio omiljen među običnim narodom kome se rado obraćao i tumačio Sveto pismo.
Sveti Jovan Zlatousti bio je veliki borac protiv jeretika, a često je propovedao o ličnoj i društvenoj etici, braneći siromašne i izrabljivane, a osuđujući bogate i one koji drže vlast.
Poslije sukoba sa caricom Evdoksijom, prognan je u mjesto Koman u Jermeniji gdje je umro 407. godine. Njegove mošti su krstaši 1204. odnijeli iz Carigrada u Rim, gdje su počivale sve dok 2004. dogovorom nisu ponovo vraćene u današnji Istanbul.
Ovaj svetac se slavi kao krsna slava u pojedinim porodicama, prenosi Novosti Magazin.
Vjerovanja
On se smatra jednim od najučenijih svetitelja, pa bi trebalo danas da uzmete u ruke neku knjigu i pročitate bar nekoliko rečenica. U nekim krajevima Srbije još se i danas vjeruje da na današnji dan žene ne smeju da u ruke uzimaju vunicu, konac ili igle, jer Jovan Zlatousti ne želi da one na njegov praznik rade. Pored toga u nekim krajevima postoji vjerovanje da onaj ko na današnji dan prekine nit, time ugrožava svoj život
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu