Lakše se diše, kažu ljekari, ali neki računi iz posljednjih 15 mjeseci stižu na naplatu. Jedan od njih je i obrazovanje djece i omladine. Onlajn nastava, skraćeni časovi, nedostatak komunikacije i druženja, nisu prijali ni djeci ni nastavnicima.
– Neke predmete smo lijepo učili, a neke smo morali sami da učimo, i to nam je pravilo, bar meni, probleme – kaže jedan dječak, piše RTS.
– Iskreno, ko je htio da radi sa strane, bez obzira na cijelu situaciju, mogao je da nauči sve što je potrebno, ali bilo je dosta teže, jer nismo imali pomoć nastavnika, nismo imali uživo nastavu – ističe učenica osnovne škole.
Većina je saglasna da je obrazovni sistem u novim okolnostima reagovao najbolje moguće, ali i da je mnogo toga zavisilo od pojedinaca odgovornih za nastavu.
“Ne postoji ni naučni konsenzus o tome šta je ispravno”
Gordana Srećković, direktorka Osnovne škole “Svetozar Miletić” iz Zemuna, napominje da ne postoji ni naučni konsenzus šta je bilo ispravno raditi u tim neuobičajenim, vanrednim okolnostima, tako da su postignuća sigurno manja, ali nisu nezadovoljavajuća.
Školovanje od kuće bilo je ogroman poduhvat, kako za prosvjetne radnike i decu, tako i za roditelje. Neki đaci nisu imali ni tehničke mogućnosti da u potpunosti prate nastavu.
– Nadam se da će svi oni koji budu nekada u budućnosti pravili programe za ispitivanje tih učenika imati u vidu otežavajuće okolnosti koje su djeca imala u ovih godinu, godinu i po dana – kaže Jelena Banjanin, nastavnica njemačkog jezika.
U toku su analize o stečenom znanju učenika u proteklom periodu, a prava slika počeće da se uobličava tek poslije male mature, koja čeka osmake od 23. juna u Srbiji.
Branislav Aranđelović, direktor Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja u Srbiji ističe da su se ove godine dodatno potrudili zbog svega što je zadesilo decu, kako bi im olakšali nastavu, da bi se maksimalno držali onog dijela gradiva koji je detaljno obrađen.
“Epidemija suicidalnih ideja” kod adolescenata
Pored obrazovanja, mnoge roditelje više brinu neki novi problemi u odrastanju.
Psihijatar Aleksandra Aleksić Hil navodi da je povećan broj anksioznosti, broj depresivne djece, a kod adolescenata se pojavila takozvana epidemija suicidalnih ideja i suicidalnih pokušaja.
Problem je bio i adaptacija na dugoročni stres, jer djeca nisu odmah saopštavala roditeljima šta ih muči.
– Djeca prije mogu biti u problemima u ponašanju, nego što tuguju, plaču ili pokazuju anksioznost na uobičajeno vidljive načine, tako da popuštaju u školi – objašnjava Aleksić Hil.
Zabrinjava takođe i preterana vezanost djece za tablete, telefone i kompjutere jer su, pored praćenja nastave, imala i mnogo slobodnog vremena u četiri zida.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu