Objasnio je i šta bi djeca trebalo da znaju, a te važne strategije po njegovom mišljenju glase ovako.
1. Ključ se nalazi u komunikaciji. Važno je da razgovarate otvoreno sa djecom o svim temama koje su povezane sa bezbjednosti, čak i o eventualnoj otmici.
2. Znanje jeste moć. Pričajte sa djecom o potencijalnim napadačima, naučite ih da oni izgledaju kao svi drugi ljudi i da će na razne načine pokušati da ih namame.
3. Objasniti djeci kako funkcionišu osnovne metode koje otmičari koriste – traže izgubljenog ljubimca, pitaju za odeđenu ulicu, nude slatkiše ili novac djeci kako bi ona ušli u njihovo vozilo, prijete da će povrijediti nekog člana porodice, ukoliko dijete ne pođe sa njima.
4. Nemojte da na odjeći, rančevima i drugim ličnim predmetima pišete ime djeteta. Napadač može tu informaciju da iskoristii da stekne povjerenje djeteta.
5. Dogovorite se sa djetetom šta da radi ukoliko se slučajno odvoji od vas i izgubi u tržnom centru, prodavnici ili nekom drugom javnom mjestu. Recite mu da potraži pomoć od neke mame sa djecom ili neke druge žene. Možda potraži pult za informacije ili policajca.
6. Neka vaše dijete zna osnovne podatke o sebi: ime i prezime, adresu i vaš broj telefona. Trebalo bi da deca znaju i brojeve potrebne za hitne slučajeve.
7. Trebalo bi uvijek da znate gdje se nalaze vaša djeca, kao i adrese i brojeve telefona njihovih drugara.
8. Ne zaboravite da ažurirate podatke o djetetu. Fotografišite dijete svakih šest do 12 mjeseci.
9. Budite istrajni u edukovanju djeteta o potencijalnim opasnostima, od pomoći može da bude da glumom oživite moguće rizične situacije, savjetuje bivši FBI agent.
10. Ukoliko se nažalost desi da vaše dijete nestane, pokušajte koliko god to možete da ne paničite. Prvo pretražite svoju kuću, provjerite da dete nije kod komšija ili prijatelja. Ako ne pronalazite dijete, pozovite policiju.
Šta treba reći detetu/čemu ga naučiti
1. Ne ulazi u nečiji automobil ukoliko ti to roditelj nije lično rekao. Ne prilazi osobama koje te prate automobilom ili pešice.
2. Ne vjerujte odraslim osobama koje od tebe traže pomoć.
3. Brzo se skloni od osobe koja te primorava da kreneš sa njom. Slobodno na sav glas kaži: “Ova osoba nije moj otac ili moja majka”.
4. Izbjegavaj da negdje ideš sam/a. Ukoliko želiš da izađeš iz dvorišta ili odeš sa igrališta, obavezno pitaj roditelje za dozvolu.
5. Nikada nemoj da stopiraš.
6. Odrasli ne bi trebalo da ti odaju svoje tajne. Ako se to desi, obavezno to ispričaj roditeljima ili nastavniku. Ne dozvoli da te bilo ko fotografiše.
7. Ne bi trebalo niko da ti dodiruje tijelo na mjestima koje pokriva kupaći kostim, veš.
8. Imaš pravo da kažeš NE odraslima, i rođacima i prijateljima ako pokušaju da te natjeraju da uradiš nešto protiv tvoje volje.
9. Dogovori se sa roditeljima na koji način će vam reći da je bezbjedno da krenete sa nekom odraslom osobom.
10. Vježbaj poseban uzvik, koji je glasan i dugo traje. Primjera radi: “Znam šta pokušavaš da uradiš!”, a osobama u blizini reci da si u opasnosti. Kada vičeš, udišeš duboko, dobijaš tako kiseonik i dodatnu snagu da pobjegneš, piše nbcnews.com, prenosi Žena Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu