Svijet

DESETINE MRTVIH I RANJENIH Predsjednik Kazahstana dao dozvolu da se puca na demonstrante

Više desetina mrtvih i stotine ranjenih, to je dosadašnji bilans krvavih nemira u Kazahstanu. Predsjednik Tokajev je objavio da je situacija sada pod kontrolom. U međuvremenu su u zemlju stigle i strane mirovne snage.

DESETINE MRTVIH I RANJENIH Predsjednik Kazahstana dao dozvolu da se puca na demonstrante
FOTO: KAZAKH PRESIDENT PRESS SERVICE/EPA

Kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev je naredio da snage bezbjednosti u slučaju novih nemira smiju da pucaju na demonstrante bez upozorenja. Ko neće da se preda, biće uništen, zaprijetio je u petak u govoru na televiziji.

– Lokalne vlasti imaju situaciju pod kontrolom. Ali teroristi još uvijek koriste oružje i oštećuju vlasništvo građana. Zato antiteroristička akcija treba da se nastavi, sve do potpune eliminacije militantnih osoba  – objavio je Tokajev.

Pročitajte još

Snage bezbjednosti su očigledno preuzele kontrolu na ulicama Almatija, najvećeg grada u Kazahstanu. Jutros su se u blizini glavnog trga čuli pucnji. Proteklih dana tamo je bilo žestokih sukoba demostranata i snaga bezbjednosti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je likvidirano 26 naoružanih kriminalaca, a uhapšeno više od 3.000 osoba. Ubijeno je 18 pripadnika policije i nacionalne garde.

U čitavoj je zemlji proglašeno vanredno stanje do 19. januara.

Mirovne snage iz susjedstva

Organizacija ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (CSTO), na čijem čelu je Rusija, poslala je, na zahtjev Tokajeva, zajedničke mirovne snage u Kazahstan.

Kako je sopšteno, njihov zadatak je zaštita važnih državnih i vojnih objekata te pomoć kazahstanskim snagama u stabilizaciji situacije.

FOTO: 
STR/EPA
FOTO: STR/EPA

Među njima većinu čine pripadnici ruskih vazdušno-desantnih jedinica. Oni bi, između ostalog, trebalo da pomognu da se zadrži kontrola nad aerodromom u Almatiju koju su jedno vreme bili zaposeli demonstranti.

Aleksandar Gruško, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova, izjavio kako je Rusija uvjerena da Kazahstan može i sam riješiti svoje probleme.

– Rusija i CSTO podržavaju državu članicu kao što to rade saveznici – dodao je Gruško.

CSTO je izvjestio da je u Kazahstan poslao vojnike iz svih država članica saveza, a to su, pored Kazahstana i Rusije, Bjelorusija, Jermenija, Kirgistan i Tadžikistan. Ta organizacija nastala kao pandan NATO. Do sada se nije posebno isticala, pa je mnoge začudila brzina kojom je reagovala u slučaju Kazahstana.

Tu intervenciju pod zapovedništvom Rusije podržala je i Kina.

– Kina podržava sve napore u pomaganju vlastima Kazahstana da što je prije okončaju haos – izjavio je portpaol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin u petak.

Siromaštvo u zemlji bogatoj naftom

Protesti su izbili nakon što je vlada početkom godine znatno povećala cijene gasa. Nedugo nakon toga su uslijedili smjena cijele vlade i ukidanje odluke o poskupljenju. No to nije smirilo ljude.

Mnogi optužuju vlasti i državnu elitu za nezakonito bogaćenje, dok većina od 19 miliona stanovnika te države bogate naftom živi u siromaštvu.

FOTO: AL JAZEERA/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: AL JAZEERA/YOUTUBE/SCREENSHOT

Protesti su počeli u zapadnom Kazahstanu, a zatim su se proširili cijelom zemljom. Skupovi su eskalirali u nerede, paljenje vladinih zgrada i pljačku, oružane napade na trgovine. Budući da je od srijede blokiran internet, teško je dobiti prave informacije o razmjerima nemira i nasilju. Ipak, to su najteži nemiri u Kazahstanu nakon raspada Sovjetskog saveza i decembra 1991, kada je ova država proglasila  nezavisnost.

Od tada je zemljom autoritarno vladao predsjednik Nursultan Nazarbajev. On je 2019. predao vlast Tokajevu kojeg je sam izabrao za svog nasljednika. No 81-godišnji Nazarbajev i njegov klan još uvijek imaju ogroman uticaj u politici i ekonomiji.

Ključni kapital i investicije u energetskom sektoru te naftom bogate zemlje su u rukama Zapada (gotovo dvije trećine zarade odlazi na Zapad), a u zemlji je prisutan i kineski kapital, piše DW.

Prihvati notifikacije