Time je prvostepena presuda Radovanu karadžiću, kojom je bio osuđen na 40 godina zbog genocida u Srebrenici i zločina u BiH preinačena u još rigorozniju kaznu zbog genocida u Srebrenici i zločina prtiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja.
Evo kako je teklo izricanje konačne presude.
Na početku, predsjedavajući Žalbenog vijeća Mehanizma u Hagu sudija Van Joensen pročitao je navode iz žalbi i tužilaštva i odbrane.
On je najprije opozvao prvostepenu presudu izrečenu 2016. godine, po kojoj je Karadžić osuđen na 40 godina zatvora. Naveo je da će se prvo osvrnuti na Karadžićevu tvrdnju da je slučaj nepravičan.
Sudija je kazao da je sud prekršio Karadžićeva prava tako što je bez njega posjetio dva mjesta zločina, ali je dodao da to nije značajno ugrozilo njegovu odbranu.
Govoreći o zločinima u 20 opština BiH, za šta je Karadžić osuđen prvostepeno, sudija je naveo da Karadžić nije dokazao da je sudsko vijeće donijelo pogrešne zaključke u svojoj presudi.
Optuženi jednostavno navodi svoja neslaganja sa sudskim vijećem u svojoj žalbi – rekao je Joensen.
Žalbeno vijeće Mehanizma je utvrdilo da su činjenice pogrešno utvrđene u dva incidenta, pa je Karadžić oslobođen optužbi, ali za sve ostale zločine u 20 opština nije dokazao da su mu prava povrijeđena.
Kriv za masakr na pijaci Markale
Govoreći o optužnici koja ga tereti za terorisanje civilnog stanovništva Sarajeva, sudija Joensen je rekao da Karadžić nije uspio da dokaže da je sudsko vijeće pogriješilo jer ga je proglasilo krivim za masakr na pijaci Markale u Sarajevu – jedan od najgorih zločina u Sarajevu.
Takođe, sudija je naveo da žalba odbrane nije dokazala da je sudsko vijeće pogriješilo jer je Karadžića proglasilo krivim za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu za terorisanje stanovništva Sarajeva.
– Karadžićeva odbrana nije uspčela da dokaže da on nije kriv za masakr u Sarajevu, na Markalama, kao ni za terorisanje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH – rečeno tokom izricanja presude.
Sudsko vijeće je zaključilo i da su naređenja koja je Karadžić dao, navodeći da civili ne bi trebalo da budu napadnuti, davani u vrijeme koje je bilo politički korisno za njega, kada je pregovarao ili kada je bio pod pritiskom međunarodne zajednice – pročitao je predsjedavajući.
Kriv za Srebrenicu
Govoreći o optužbi za genocid u Srebrenici, sudija Joensen je rekao da je ključni dokaz “Direktiva 7”, odnosno odluka bosanskih Srba iz marta 1995. godine koju je Karadžić potpisao, rekavši da bi uslovi trebalo da budu “nepodnošljivi” za ljude koji žive u Srebrenici.
Takođe, sudija je rekao da žalba nije dokazala da je sudsko vijće pogriješilo kada je zaključilo da je Karadžćevo potpisivanje “Direktive 7” ključna u stvaranju uslova u kojima su mnogi ljudi izgubili živote.
Govoreći o Karadžićevom učešću u udruženom zločinačkom poduhvatu odgovornom za ubistva u Srebrenici, sudija Joensen je rekao da, s obzirom da je Karadžć bio u stalnom kontaktu sa ljudima na terenu, nije bilo greške u zaključcima da je on kriv.
Takođe, nije imao namjeru da počini genocid, kao i da nije, kao vođa bosanskih Srba, kažnjavao one koji su činili zločine, dodao je sudija.
– Karadžićevi navodi da je on proglašen odgovornim za to samo zato što je bio predsjednik su neuvjerljivi – naveo je sudija Joesen.
– Žalbijeno veće je utvrdilo da Karadžić nije uspio da osporiti zaključke prvostepene presude o njegovoj namkeri da počini genocid – rekao je sudija.
Znao za zločine u Kravicama
Takođe, navedeno je da Karadžić nije pokazao da postoji greška u dijelu prvostepene presude koja se odnosi na namjeru da se počini genocid u Srebrenici. Vijeće je konstatovalo da je znao za zločine u Kravici, kao i da je morao da zna i za druga ubijanja, piše Blic.
Takođe, navedeno je i da Karadžić nije uspio da dokaže da je sudsko vijeće pogriješilo kada je zaključilo da je kao glavni komandant oružanih snaga bosanskih Srba trebao da istraži i kazni počinioce zločina.
Nije kriv za genocid u sedam opština
Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu potvrdilo je raniju presudu da Radovan Karadžić nije kriv za genocid nad muslimanskim stanovništvom u sedam opština BiH u periodu od 1992. do 1995. Zaključak suda je da nije bilo genocida na teritoriji opština Bratunac, Prijedor, Vlasenica, Zvornik, Sanski Most, Foča i Ključ, ali da jesu počinjeni drugi ratni zločini u tim opštinama koji su bili koordinirani iz vrha Republike Srpske.
Kriv za uzimanje talaca iz redova UN
Govoreći o osudi za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a 1995. godine i to kao talaca, sudija Joensen je rekao da Karadžić nije uspio da dokaže da je osoblje UN-a zakonito privedeno.
– Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu uzimanja osoblja UN-a kao talaca – dodao je sudija.
Kriv za genocid
Govoreći o prvostepenoj presudi da Karadžić nije kriv za genocid 1992. godine, Žalbeno vijeće je kazalo da tužilaštvo nije dokazalo da ovaj dio presude nije adekvatno objašnjen.
Vijeće je izjavilo da nije uvjereno da se genocidna namjera Karadžića može zaključiti iz njegovih veza s ljudima na terenu. Međutim, ostatak presude iz 2016. je potvrđen.
Nepravično suđenje – odbačena žalba
Žalbeno vijeće odbacilo je žalbu odbrane Radovana Karadžića da je suđenje bilo nepravično.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu