Digitalna Srpska

RAT BEZ FRONTA Kako izgledaju novi oblici sukoba u 21. vijeku

Savremeni ratovi sve rjeđe liče na slike koje pamtimo iz 20. vijeka.

Dron snimanje
FOTO: ALEKSANDAR GOLIĆ/RINGIER

Linije fronta blijede, objave rata postaju izuzetak, a tenkove i pješadiju sve češće zamjenjuju dronovi, sajber-napadi, ekonomske sankcije, informacione operacije i, prema nekim tvrdnjama, oružja koja djeluju zvukom, talasima i energijom.

Posljednji događaji širom svijeta ukazuju da je čovječanstvo ušlo u novu fazu ratovanja, u kojoj se borba vodi istovremeno na fizičkom, digitalnom i psihološkom planu.

Venecuela kao sijenka „nevidljivog oružja“

Tvrdnje o upotrebi misterioznog zvučnog ili naprednog energetskog oružja tokom američke vojne operacije u Venecueli izazvale su globalnu pažnju.

Prema svjedočenjima pojedinih pripadnika venecuelanskih snaga bezbjednosti, tokom akcije su se pojavili simptomi poput dezorijentacije, jakih bolova u glavi, krvarenja i trenutne fizičke onesposobljenosti – bez upotrebe klasičnog naoružanja.

Iako zvaničnih potvrda nema, sama činjenica da se ovakve tvrdnje shvataju ozbiljno govori mnogo o savremenom ratnom okruženju.

U eri tehnološke supremacije, čak i neprovjerene informacije o tajnom oružju mogu imati snažan psihološki efekat i obeshrabriti protivnika, stvoriti strah u javnosti i ojačati percepciju nadmoći.

Od zvuka do sajbera: arsenal bez metaka

Zvučna oružja, poput LRAD sistema zaista postoje, ali su zvanično klasifikovana kao neletalna sredstva za kontrolu mase.

Ono što izaziva zabrinutost jeste mogućnost kombinovanja akustičnih, elektromagnetnih i digitalnih tehnologija u jedinstvene sisteme koji djeluju nevidljivo, bez eksplozija i očiglednih tragova.

Paralelno sa tim, sajber-napadi su postali standardni dio svakog većeg sukoba.

Gašenje elektroenergetskih mreža, ometanje komunikacija, upadi u bankarske sisteme i manipulacija podacima danas mogu nanijeti štetu jednaku ili veću od konvencionalnih vojnih udara i to bez ispaljenog metka.

Demonstracija sile bez rata: Kina, Rusija i Iran

Zajedničke pomorske vojne vježbe Kine, Rusije i Irana kod obala Južnoafričke republike predstavljaju još jedan oblik savremenog ratovanja, projekciju moći bez direktnog sukoba.

Ovakve aktivnosti šalju jasne političke poruke, testiraju reakcije protivnika i učvršćuju savezništva, bez formalnog kršenja međunarodnog prava.

U tom smislu, vojne vežbe, preleti, patroliranja i „slučajni“ susreti ratnih brodova postali su dio svakodnevne geopolitičke igre, u kojoj se granica između mira i rata sve teže prepoznaje.

Informacioni rat i borba za istinu

Jedan od ključnih stubova novog ratovanja jeste kontrola narativa. Društvene mreže, mediji i digitalne platforme postali su bojno polje na kojem se istina često relativizuje, a percepcija postaje važnija od činjenica.

Priče o zvučnom oružju, poput onih iz Venecuele, savršeno se uklapaju u ovaj model, one se šire brzo, izazivaju snažne emocije i teško ih je u potpunosti demantovati.

U takvom okruženju, dezinformacije i poluistine mogu destabilizovati čitava društva, produbiti podjele i oslabiti institucije, bez ikakve vojne intervencije.

Evropa u novoj realnosti: Kipar na čelu EU

Preuzimanjem predsjedavanja Savjetom EU, Kipar se našao u središtu ovih globalnih promjena.

Evropska unija pokušava da odgovori na nove bezbjednosne izazove – od klasičnih vojnih prijetnji do sajber-napada i hibridnog ratovanja.

Poseban izazov predstavlja potreba da se očuva jedinstvo Unije u svijetu koji se ubrzano dijeli na konkurentske blokove.

Rat budućnosti – već sadašnjost

Ono što se nekada smatralo naučnom fantastikom danas ulazi u ozbiljne analize vojnih stratega. Ratovi budućnosti neće se nužno voditi tenkovima i rovovima, već algoritmima, signalima, energijom i informacijama.

Cilj više nije samo zauzimanje teritorije, već kontrola infrastrukture, svijesti i percepcije.

Planetarno vidljivi konflikti i digitalni prostor samo su različite scene istog globalnog sukoba – sukoba u kojem se granice brišu, a rat postaje stanje, a ne događaj.

U tom novom svijetu, najveće pitanje nije ko ima jaču vojsku, već ko bolje razumije kako se moć danas primjenjuje – primjenom modernih tehnologija, tiho, nevidljivo i često bez formalnog objavljivanja rata.

Autor: Doc. dr Sanja Klisarić, stručnjak za geopolitiku i sajber bezbjednost