Masovna gašenja vladinih portala, bolničkih sistema i medijskih servisa od Japana, preko Velike Britanije, do SAD, pokazala su da je riječ o jednoj od najvećih kibernetičkih kriza u novijoj istoriji.
Međutim, dok svjetske vlade izdaju hitna upozorenja i privremeno obaraju vlastite servere radi zaštite podataka, u Bosni i Hercegovini javnost i dalje, uglavnom, funkcioniše po dobro poznatom principu – „neće to nas“.
O lokalnim posljedicama ove globalne prijetnje, ranjivosti domaćih sistema i potpunom odsustvu sistemske zaštite za Oslobođenje je govorio Semir Dedić, stručnjak za kibernetičku bezbjednost, direktor TechForge Labsa i konsultant TAG Internationala za projekat „Sigurna zona“.
Ozbiljne posljedice
Naglašava da ovaj problem znači i direktnu izloženost BiH. Baš kao što je izložena bolnica u Australiji, tako je ugrožen i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Kao što je u riziku sajt britanske vlade, u istoj poziciji je i portal Savjeta ministara BiH.
– Apsolutno imamo problem, jer ogromna većina sajtova i mrežnih servisa koji komuniciraju s bazama podataka na ovaj ili onaj način ima dodira s PHP-om. Riječ je o mogućnosti da napadač bez ikakve prijave na sistem izvrši zlonamjerni kod na pogođenom serveru. Posljedice su izuzetno ozbiljne – od krađe osjetljivih podataka i izmjene sadržaja, do potpunog prekida rada veb stranice – upozorava Dedić.
Štaviše, procenat izloženosti u BiH potencijalno je veći nego u ostatku svijeta zbog masovne upotrebe specifičnih platformi.
– Kod nas je manje-više sve bazirano na WordPressu, a WordPress u svojoj osnovi funkcioniše na PHP-u, zbog čega je ova ranjivost izuzetno prisutna. No, ovo je puno širi problem od samog veb sajta. Govorimo o potencijalnoj krađi podataka koji su danas najskuplja roba na tržištu i vrijede zlata – ističe on.
Nemamo „digitalne vatrogasce“ zbog politizacije
Najveća razlika između BiH i razvijenih zemalja ne leži u samoj tehnologiji, već u pristupu i organizaciji odbrane. Bosna i Hercegovina nema operativne CERT timove, specijalizovane timove stručnjaka za kibernetičku bezbjednost, odnosno „digitalne vatrogasce“.
– Kao društvo imamo tendenciju da ove stvari shvatamo neozbiljno jer ih fizički ne vidimo. Sve što je digitalno ne doživljavamo dovoljno realnim. U svijetu su vlade davale ritam, ukidale sajtove i izdavale jasne instrukcije građanima i privredi. Naše agencije i institucije, koje imaju najvrednije podatke, uglavnom reaguju pojedinačno i u pozadini. Svako štiti samo svoj sajt i svoje podatke – objašnjava Dedić.
Sistemski odgovor države izostaje zbog dobro poznatih političkih blokada, jer nemamo centralno tijelo koje bi se bavilo ovim pitanjima, piše Oslobođenje.
– Ozbiljne države imaju operativne CERT timove. Bosna i Hercegovina to nema zbog političkih odnosa i neslaganja oko tehničkih pitanja koja uopšte ne bi trebala biti politizovana. Nemamo aktivan CERT ni na nivou države, niti na nivou Federacije BiH. Sve institucije i vlade prepuštene su same sebi i zavise isključivo od vlastitih kapaciteta – naglašava Dedić.
Hitni koraci
Za vlasnike portala, kompanije, domaće institucije i administratore koji žele zaštititi svoje podatke, Dedić navodi jasne i konkretne korake koje moraju preduzeti bez odlaganja.
– Ovo je hitan slučaj koji se ne smije ostaviti za sutra. Ne smijemo čekati da se napad hakera desi, pa tek onda reagovati – poručuje Dedić i izdvaja ključne poteze za prevazilaženje ove ranjivosti.
Potrebna je hitna instalacija bezbjednosnih nadogradnji PHP-a, administratori sistema moraju odmah primijeniti posljednje objavljene zakrpe direktno na PHP engine. Takođe, potrebna je potvrda od hosting provajdera.
– Vlasnici sajtova trebaju kontaktirati svoje hosting kompanije i zatražiti pismenu potvrdu da su bezbjednosne zakrpe na serverima primijenjene – navodi Dedić.
Ističe da nije dovoljno ažuriranje WordPressa nego intervencija na dubljem nivou.
– Organizacije i portali koji nemaju vlastiti IT ili kibernetički tim moraju hitno pozvati vanjske stručnjake da pregledaju kompletnu mrežnu infrastrukturu. Kroz svoja istraživanja i rad u sklopu projekta „Sigurna zona“ prepoznali smo da ljudi u BiH duboko vjeruju da će se napad dogoditi nekom drugom. Kod nas je uvijek prisutna ta parola „neće to mene“. Radimo na tome da tu svijest promijenimo, ali čeka nas još mnogo posla – zaključuje Dedić.
Na važnost pravovremenog prepoznavanja bezbjednosnih ranjivosti i zaštite digitalnih sistema ukazuje se kroz projekat “Sigurna zona”, koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a implementira međunarodna organizacija “TAG International”, u okviru “Projekta cyber sigurnosti Zapadnog Balkana”.
Sigurna zona je usmjerena na jačanje digitalne bezbjednosti organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, pružajući im besplatne alate, edukativne sadržaje i praktične resurse za prepoznavanje onlajn prijetnji i zaštitu od sajber napada. Cilj je pomoći organizacijama da unaprijede vlastitu digitalnu otpornost i sigurnije djeluju u onlajn okruženju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.