Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

DIJELE MILIONE PO SVOJOJ VOLJI Šestorica funkcionera u BiH imaju PRIVILEGOVAN PRISTUP tekućoj budžetskoj rezervi

Politika
Autor:

foto Siniša Pašalić / RAS Srbija

Šestorica političara u BiH za jedan mandat podijele oko dva miliona KM iz budžeta, i to bez jasnih pravila. Pitali smo da li se tome može stati u kraj prilikom usvajanja budžeta BiH za 2019.

Riječ je o članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućem Savjeta ministara i njegovoj dvojici zamjenika, koji svake godine imaju određen dio iz tekuće budžetske rezerve BiH koji mogu da podijele kome žele, samo pod jednim uslovom – da odluka bude objavljena u „Službenom glasniku BiH“.

Njima je za „kupovinu naklonosti“ pojedinaca i organizacija na raspolaganju oko pola miliona KM godišnje, dakle dva miliona KM za četiri godine, a uporište za trošenje nalazi se u labavim odredbama Zakona o budžetu institucija BiH, Zakona o finansiranju institucija BiH i u internim pravilnicima koje javnost nikad nije vidjela.

Foto: Savjet ministara BiH/RAS Srbija

Zvizdić i Šarović mogu da potroše po 60.000 KM

Kada je konkretno riječ o prošloj godini, tamo piše da se članovima Predsjedništva BiH dodjeljuje iznos od 360.000 KM, a svaki od njih trojice treba da donese kriterijume prema kojima će podijeliti taj novac. Isto važi i za rukovodioce Savjeta ministara BiH, s tim što oni mogu zajedno godišnje da podijele 180.000 KM. Ukupan zbir je, dakle, 540.000 KM i rijetko se desi da na računu ostane koja marka.

Kako je Srpskainfo pisala, tekuća budžetska rezerva se dijeli šakom i kapom vjerskim zajednicama, udruženjima građana, sportskim kolektivima, ponekom za liječenje. U prošlom mandatu Predsjedništva BiH bilo je i situacija koje su izazvale bijes dijela javnosti, poput one kada je Bakir Izetbegović ovim novcem pomagao one koji slave ime njegovog oca Alije, ili kada je Dragan Čović s 3.000 KM počastio banjalučku Biskupiju za odlazak na komemoraciju blajburškim žrtvama.

Foto Srna

– Smatramo da je nedopustivo da se financijska sredstva u izosu od preko pola miliona KM troše bez jasnih i transparentnih kriterijuma, te da ne smije biti povlastica za bilo kojeg funkcionera u tom kontekstu. Treba stvoriti zakonske pretpostavke i donijeti potrebne odluke kojima će se onemogućiti tzv. „diskreciono“ trošenje budžetskog novca od strane rukovodstva Savjeta ministara, te članova Predsjedništva BiH, kroz stavku tekuća rezerva u budžetu BiH – upozorili su Centri civilnih inicijativa u izvještaju o praćenju rada Savjeta ministara BiH od 12. oktobra 2014. do kraja juna 2018.

Poslanica PDP u PS BiH Mira Pekić kaže da bi trebalo detaljnije precizirati kriterijume tako što bi bile navedene oblasti u kojima se na ovaj način može pomoći.

– Mislim da bi to bilo sasvim dovoljno. Članovi Predsjedništva BiH su u prošlim godinama imali po 120.000 KM iz budžetske rezerve koja su dodjeljivali na osnovu zahtjeva korisnika kome je novac potreban. Pošto smo, dok smo bili u Predsjedništvu, pomoć dodjeljivali uglavnom pravnim licima, morali su dostaviti JIB, a kasnije izvještaj o utrošku sredstava iz koga se vidjela namjena – kaže Pekićeva, koja je u prošlom mandatu bila savjetnica srpskog člana Predsjedništva Mladena Ivanića.

Poslanica NB Aida Baručija poručuje da novac iz budžetske rezerve koji koriste članovi Predsjedništva i rukovodstvo Savjeta ministara BiH treba ograničiti, a posebno pecizirati pravdanje utroška tog novca.

Foto: Parlamentarna Skupština biH

– Dosadašnja praksa je bila da za tu vrstu troška nema kontrole ni transparentnosti. Mišljenja sam da najviši državni organi treba da imaju mogućnost da budu pokrovitelji, ali samo onih događaja i institucija od najvišeg državnog značaja. Svakako, mi ćemo se u PS BiH uključiti da se ovo zakonski reguliše i da takva vrsta utroška javnog novca bude javna i svrsishodna – kaže Baručija za Srpskainfo.

Prodanović: Kriterijume objaviti na sajtu

Delegat SNSD u Domu naroda BiH Lazar Prodanović smatra da je ovu problematiku teško urediti zakonom, ali je moguće kroz uputstvo s jasnim kriterijumima koji bi bili objavljeni na internet stranicama institucija.

– Mislim da bi to smanjilo sumnje. Kada se utvrde kriterijumi trebalo bi objektivizirati koliki je ukupan iznos. Uvijek je bolje kada je cifra manja; biće manje mogućnosti za eventualno tumačenje o nenamjenskom utrošku – kaže Prodanović.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO