Društvo

DIPLOME ZANATA POŽELJNIJE OD PROFESORSKIH Dnevnike mijenjaju za bijele i plave mantile

Manjak učenika u školama uslovio je da sve više profesora i drugih prosvjetnih radnika koji nemaju dovoljno časova i posla opredjeljuje se za izučavanje srednjoškolskih zanimanja.

DIPLOME ZANATA POŽELJNIJE OD PROFESORSKIH Dnevnike mijenjaju za bijele i plave mantile
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Oni nastoje da, nakon sticanja zanatskih te diploma tehničara medicinske, saobraćajne i građevinske struke zaposlenje pronađu u inostranstvu.

Uslov za kartu u jednom pravcu ali i zaposlenje u svojim sredinama su takođe diplome farmaceutskih i fiziotarapeutskih tehničara, zidara, tesara, vozača teretnih vozila te još nekih zanatskih zanimanja, navode u Srednjoj školi za obrazovanje odraslih “Primus” u Gradiški.

Žarko Šurkalović, direktor ove ustanove koja školuje osamnaestu generaciju medicinskih tehničara, za šta vlada najveće interesovanje, kaže da je najviše kandidata iz Gradiške, Srpca i Kozarske Dubice, a potom iz Prnjavora, Dervente, Laktaša, Banjaluke.

-Najviše naših polaznika prethodno je završilo gimnaziju, ali nemaju posla niti mogućnosti da ovaj problem riješe u svojim sredinama. Oni se masovno opredjeljuju za neko od zanimanja medicinske, a potom građevinske i saobraćajne struke sa identičnim ciljem, a to je odlazak u  Sloveniju, Austriju, Italiju, Njemačku i druge zemlje navodi Žarko Šurkalović naglasivši da je sve više kandidata sa visokom stručnom spremom koji u obrazovnom smislu prave korak unazad, ali sa izvjesnijim zaposlenjem.

On kaže da je sve izraženije interesovanje za spektar zanatskih zanimanja.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija
Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

-Desetak godina radio sam u školi, predavao grupu društvenih predmeta. U početku je bilo solidno, ali je posljednjih godina sve manje đaka, a time i časova. Plata nije dovoljna za porodične potrebe a zbog nepotpunog fonda časova, za godinu steknem malo više od šest mjeseci penzionog staža – kazao nam je profesor, insistirajući na anonimnosti, koji izučava medicinsku struku, za zvanje medicinskog tehničara.

Kaže da je nekoliko njegovih kolega prošlo iste obrazovne procedure i školske dnevnike zamijenilo bijelim mantilima.

U Zavodu za obrazovanje odraslih RS kažu da se u program srednjeg stručnog obrazovanja mogu upisati svi polaznici koji su završili osnovnu školu i stariji su od 18 godina.

-Svi programi obrazovanja odraslih za srednju školu imaju smanjen teoretski dio plana i programa, dok se insistira na punoj praksi – rekli su medijima u Zavodu za obrazovanje odraslih i dodali da trajanje procesa prekvalifikacije zavisi od prethodnog zvanja.

-Kandidati koji su završili proces obrazovanja odraslih već su pronašli zaposlenje većinom u inostranstvu. Riječ je o programima prekvalifikacije, dokvalifikacije i srednjeg stručnog obrazovanja četvrtog i trećeg stepena – ističu u Školi za obrazovanje odraslih u Gradiški.

Zanimljivo je da čak 20 odsto polaznika u navedenoj školi ima visoku stručnu spremu. Profesori, inženjeri, sociolozi, osobe sa završenom Visokom medicinskom školom su u postupku prekvalifikacije za medicinske tehničare, fiziotarapeute, vozače kamiona i drugih motornih vozila, tekstilce i druga zanimanja tražena na domaćem i inostranom tržištu rada.

Zemlje u koje planiraju otići poslije sticanja diploma su Njemačka, Austrija, Švajcarska, Holandija, Norveška, Danska i Švedska.

U “Primusu” su učestvovali u više programa obrazovanja koje finansiraju Zavod za zapošljavanje i Zavod za obrazovanje odraslih, poslodavci te međunarodni donatori.

Deficitarna zanimanja

Na spisku traženih zanimanja u inostranstvu, ali i u RS su poljoprivredni, veterinarski, tehničari drumskog saobraćaja, poslovno-pravni, trgovački tehničari te pekari, cvjećari, voćari-vinogradari, vozači motornih vozila, kuvari, pekari, konobari, njegovatelji starijih i nemoćnih osoba, zidari, tesari, armirači, moleri, vodoinstalateri, zavarivači, dimnnjačari, rukovaoci građevinskim mašinama, bravari, električari i varioci.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu