U CroFactu su udruženi Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Hrvatski institut za povijest i Hrvatsko-memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata.
Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest pisao je za CroFact o tvrdnjama objavljenim na mrežnim stranicama JUSP Jasenovac o sastanku održanom 4. juna 1941. u Zagrebu u njemačkom poslanstvu na kojem je, uz ostalo, zaključeno da se “srpsko pitanje” u NDH riješi “masovnim iseljavanjem Srba u Srbiju, masovnim ubijanjima na terenu i deportovanjem u koncentracijske logore”.
Geiger je naveo da izvorna arhivska građa i istoriografski radovi pokazuju da su te tvrdnje neutemeljene, odnosno da se ne spominje da je na tom sastanku ustaša s predstavnicima Trećeg Rajha razmatrano “da se srpsko pitanje riješi masovnim iseljavanjem Srba u Srbiju, masovnim ubijanjima na terenu i deportiranjem u koncentracijske logore”, a ne spominje se ni da su nacisti vlastima NDH odobrili “već ranije poduzete mjere za konačno rješenje srpskog pitanja u NDH”.
Pejaković je u telefonskom razgovoru za portal Novosti potvrdio da je podnio ostavku, a kao povod navodi spomenute članke objavljene u dnevnom listu i na CroFactu, odnosno tvrdnje o netačnostima na stranicama ustanove.
– Neke tvrdnje su nespretno formulisane i odlučio sam podnijeti ostavku – izjavio je Pejaković.
Dodao je da mu se čini da je “došlo takvo vrijeme” i da je u ovakvoj situaciji odlučio da podnese ostavku te da više nije htio “sudjelovati u tim raspravama”. Upitan kakva je to “ovakva situacija”, kazao je da je politička situacija izazovna i na unutrašnjem i na spoljnom planu.
– Za nekoliko dana će se u sjedištu UN u Njujorku raspravljati o rezoluciji o genocidu u Srebrenici, a u crnogorskom parlamentu o deklaraciji koja se tiče ustaškog logora Jasenovac i tamo počinjenog genocida. Potrebno je zauzeti stav i odrediti koje pravne termine koristiti. Treba definisati terminima što se dogodilo u NDH – rekao je Pejaković.
U javnosti, što uključuje i vlast, nisu sporni Holokaust nad Židovima i genocid nad Romima počinjeni u Jasenovcu i NDH uopšte, ali je sporno pitanje “genocida nad Srbima”, naveo je Pejaković.
Za njega lično ta tvrdnja nije sporna, on je i u ime ustanove kojoj je bio direktor o ustaškim zločinima nad Srbima u Drugom svjetskom ratu govorio kao o genocidu.
Međutim, za hrvatsku vladajuću politiku odgovor na pitanje “što se dogodilo Srbima u NDH” je drugačiji. Prije otprilike pet mjeseci ministrka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, pod čijim ministarstvom je i JUSP Jasenovac, na novinarsko pitanje o inicijativi Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust (IHRA), kojim je Hrvatska u to doba predsjedavala, da se Jasenovac uvrsti na UNESCO-ov popis svjetske baštine, govorila je isključivo o “očuvanju mjesta stradanja, mjesta Holokausta nad Židovima, genocidu nad Romima i masovnih zločina”, govorila je i o trajnim svjedočanstvima zločina iz prošlosti i trajnoj uspomeni na njihove žrtve. Srbe uopšte nije spomenula, pa tako ni zločine počinjene nad njima, ne samo u NDH nego i u Jasenovcu, iako su brojčano Srbi najveće žrtve tog ustaškog logora.
Pejaković je direktor bio od 2017. godine. Javnost ga pamti po tome što je 2016. na tradicionalnoj komemoraciji u Jasenovcu grupi negacionista pokušao zabraniti da u Jasenovcu polože vijenac s natpisom “stradalima od 1941. do 1951.”, ali je njegovo protivljenje spriječila tadašnja direktorka Nataša Jovičić.
Pejaković je izjavio da je trenutno na otkaznom roku i da neće nastaviti raditi u JUSP Jasenovac, piše PortalNovosti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu