Đokić je naveo da se danas u Republici Srpskoj aktivno grade četiri hidroelektrane, instalisane snage veće od 300 megavata, koje će biti završene u narednih pet godina.
– Imamo niz zaključenih ugovora o izgradnji vjetroelektrana, solarnih elektrana i sve će to bitno poboljšati energetske bilanse u proizvodnji zelene energije – rekao je Đokić danas novinarima u Sarajevu, gdje prisustvuje drugm Forumu energetske zajednice o pravedenoj tranziciji.
Đokić je podsjetio da energetska tranzicija traje izvjesno vrijeme, da je došlo do promjene svijesti o tom pitanju i da se danas spremno učestvuje u brojnim reforama.
On smatra da su napravljeni značajni koraci u politici Energetske zajednice, podsjetivši da strategije razvoja energetike na niovu BiH i na nivou entiteta do 2035. godine, kojom je definisano pitanje tranzicije na način da se vrši priprema za funkcionisanje energetskog sektora bez uglja.
On je ukazao da Republika Srpska radi na diverzifikaciji izvora energije, te da treba biti pažljiv jer u BiH ima više rudarskih basena gdje život ljudi zavisi od proizvodnje i prerade uglja, naglasivši da nije jednostavno donositi takve odluke.
Đokić je napomenuo da su termoelektrane u Republici Srpskoj stare, jedna 40 godina, a druga 39 godina, ali da imaju strategije kojima su definisane mogućnosti izgradnje zamjenskih objekata na čemu će se morati raditi.
Ministar rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović smatra mogućim da ekonomije zemalja regiona budu zelenije i da se smanji emisija gasova staklene bašte.
Ona je navela da je za Srbiju sada najdelikatnije pitanje priprema za zimu u smislu energetske stabilnosti, navodeći da su uspjeli stvoriti uslove za dovoljne količine derivata od gasa do benzina za minimum dva mjeseca, da se puni skladište Banatski Dvor, a tu su i ugovori o zakupu skladišta u Mađarskoj i o nabavci gasa.
Prema njenim riječima, Srbija danas uvozi 10 odsto struje koja joj je neophodna, a tokom zime će to biti 20 do 30 odsto.
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski rekao je da je odgovoreno na pitanje da li će biti provedena energetska tranzicija do 2050. godine na šta su se obavezale i zemlje zapadnog Balakana.
– Trenutno raspravljamo koliko ćemo ambiciozno to provoditi u narednim godinama i koji su najbolji načini implementacije kako bi ovaj proces bio proveden efikasno, a da istovremeno ne ugrozi najranjivije grupe stanovništva – rekao je Lorkovski i istakao značaj regionalne saradnje o tom pitanju.
Admir Softić, predstavnik Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, rekao je novinarima da se trenutno radi na izradi integrisanog energetsko-klimatskog plana BiH do 2030. godine gdje je osnova pravedna tranzicija.
“Radi se i na izradi mape puta za tranziciju regiona bogatih ugljem gdje je fokus takođe na pravednoj tranziciji, što je i tema današnjeg foruma”, dodao je Softić.
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić izrazio je nadu da će se na ministarskom sastanaku pokušati doći do zajedničkih ciljeva koji će biti usaglašeni između dva entiteta, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara i Energetske zajednice, navodeći da će se neke stvari morati usaglasiti jer je cilj implemetacija energetskog sistema u sistem EU.
Drugi forum Energetske zajednice o pravednoj tranziciji u Sarajevu je okupio 200 učesnika kako bi se razmotrila načini za prihvatanje pravedne tranzicije energije uz fer i inkluzivnu klimatsku politiku.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu