To je izjavila Natalija Trivić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, gostujući u programu beogradskog Studija B. Ona je podsjetila da je, u ranijem razgovoru sa ministrom Majom Gojković, dogovoreno na koji način će dvije republike podržati koprodukciju filmova od nacionalnog interesa.
– Nas je korona samo malo usporila u tom porocesu saradnje, ali Banjaluka i Republika Srpska su zaista uvijek bili otvoreni za sve umjetnike i kulturne radnike. Radili smo i na uvezivanju samih institucijama, u zajedničkoj digitalizaciji kulturne građe. I u tom ljudskom i u tehničkom kapacitetu. Tako da je Srpska uvijek dobar domaćin, a naši glumci često učestvuju u filskim ostvarenjima u Srbiji. U period koji će uslijediti, sigurna sam da ćemo produkcije iz Srbije, sa glumcima češće viđati u Srpskoj – rekla je Trivićeva.
Ona je naglasila da će aprilu ili maju, po donošenju novog zakona o kinematografji RS, biti raspisani javni pozivi za koprodukcije.
– Očekujemo da ćemo imati prijavljene dobre scenarije, dobre ponude iz Srbije. Bitno je da smo se našli na zajedničkoj putanji. Saradnja u filmskoj industriji je veoma važna po pitaju nacionalnih projekata, kao što je bio film „Dara iz Jasenovca“, kao što će biti uskoro film „Djeca Kozare“. Sufinansiraćemo 30 odsto sredstava od uloženih na teritoriji RS. Smatramo da je to benfit za sve koprodukcije, zašto bi se odlučile da filmove snimaju baš u Srpskoj – kaže Trivićeva.
Govoreći o oblasti školstva, ona je rekla da su projekti koji su rađeni prije osam godina postali vidljivi onda kada su se desile neke neplanirane situacije, kao što je vrijeme korone.
– Mi smo prije dvije godine uspjeli za pet dana da pokrenemo sistem digitalnog praćenja nastave jer smo od 2012. počeli sa digitalizacijom u našim školama. Završili smo u svim osnovnim školama, a u srednim završavamo sada, do septembra. To je zapavo bio mehanizam na osnovu koga smo odvijali nastavu za naše učenike. Nastavnici, profesori bili su obučeni za takav vid nastave. Ali, naravno, direktan kontakt je nešto što ne može da zamijeni nijedna digitalna tehnologija. Danas mogu da kažem da nam je to jedno veliko iskustvo – rela je Trivićeva.
Ona je otkrila neke od rezultata postkovod istraživanja rađenog u Srpskoj, koje je pokazalo da su najviše bili angažovani stručni saradnici, roditelji i djeca.
– Isto tako su veći stres doživljavali učenici nego učenice. Oni koji su imali slabiju volju da uče, njima je odgovarala ova nastava. Najviše gubitka su imali najbolji đaci. Ovo je zaista jedna životna škola i potvrda da se ipak nekako snađemo u takvim kriznim situacijama – rekla je ministar prosvjete i kulture Srpske.
Kada je riječ o projektu „Škola za novo doba“, Trivićeva je naglasila da „učimo kako da učimo u 21. vijeku“.
– Mi smo 2021. intenzivno radili na reformi obrazovanja koja se, prvenstveno, ticala reforme nastavnih planova i programa. Radili smo paralelno na procesu izvođenja nastave, obučavali smo naše nastavnike. Moramo da znamo da su djeca u stvari djeca novog doba. Mi se tome moramo prilagoditi. Klasičan način izvođenja nastave, uz podršku novih tehnologija, to je zapravo dobitna kombinacija. Želimo da naš učenik bude interaktivni učesnik u procesu nastave i da stiče saznanja, ne samo tokom predavanja – rekla je, između ostalog, Trivićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu