On je naglasio da se u BiH dešava velika politička, ali ne i bezbjednosna kriza.
Takođe, pozvao je na angažman međunarodne zajednice kako bi se zaustavile vanustavne aktivnosti i reforme na EU putu.
– Za dva dana ćemo obilježiti godišnjicu završetka drugog svjetskog rata. Tada je konačno završena Hitlerova agresija nakon nevjerovatnih gubitaka ljudskih života. Istovremeno ova dešavanja su dovela do zaključka da sprečavanje rata i mirno rješavanje sukoba je moguće na osnovu pravila i reda. Savjet bezbjednosti je usvojio Rezoluciju kao odgovor onih koji vjeruju da je život u miru i slobodi pravo svakog ljudskog bića – kazao je Šmit.
– Dejtonski mirovni sporazum je uključio AD HOC mehanizme međunarodne kontrole kako bi osigurao mir i ljudska prava kroz demokratiju. Kada se osvrnemo na ta važna datuma, prije nego počnem obraćanje, želio bih odvojiti trenutak da se osvrnem na vrijednost života, smrti, mira i važnosti čovječnosti u odnosu na divljaštvo – dodao je na početku, piše N1.
Zabrinutost građana
Šmit je podijelio neka lična iskustva iz BiH u proteklom periodu.
– Želim podijeliti lični utisak; ovih dana mi sve više prilaze građani svih pripadnosti i pitaju mogu li se pobrinuti da opet ovdje ne izbije rat. Ja uvijek govorim da ne vidim opasnost od rata jer niko to ne želi prolaziti. Nažalost, zapaljiva retorika i druge aktivnosti dovode u pitanje ulogu nekih aktera u osiguravanju postojanja BiH u skladu sa Dejtonskim sporazumom. Međunarodna zajednica i susjedne države nisu zabilježile takve pokušaje od mog imenovanja. Moja ovlaštenja koje je dao PIC potvrđeno je rezolucijom Savjeta bezbjednosti i drugim dokumentima. Dejtonski sporazum nije bio običan pravni dokument. Aneks 4 Ustava BiH je vrlo složen dokument koji bi imao koristi od daljeg demokratskog razvoja – rekao je Šmit.
Potom je govorio o reformama na EU putu i rastu tenzija.
– Presude koje se tiču izbornih zahtjeva, političke stranke u BiH, ne samo HDZ, hrvatski premijer je iznio svoj stav i zalaganje za evropske integracije BiH. Potreba za izmjenom Ustava, ne samo u ovom kontekstu je jednako važna. To se mora osigurati sa narodima i legitimno izabranim predstavnicima u BiH.
Danas ja vas moram informisati da uslovi za punu implementaciju civilnih aspekata mirovnog sporazuma su se pogoršali u odnosu na ranije izvještaje. U prvom kvartalu smo imali veliki rast tenzija, jedna vanredna kriza u BiH. Ne vidim indikacije da se radi o sigurnosnoj krizi – kaže Šmit.
Šmit je potom ukazao na glavne razloge tenzija.
– Sve potiče iz reakcija na presudu Suda BiH u kojoj je osuđen predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Nedavni događaji su inicirani tako što je iskorištena prilika. Dodik je nakon presude intenzivirao napade na ustavni poredak i natjerao vlasti Republike Srpske da usvoje zakone koji brane agencijama na nivou BiH da djeluju na području Republike Srpske. Čak je ukazao na mogućnost secesije. Brzina kojom je nacrt usvojen pokazuje da su dokumenti ranije pripremljeni. Ustavni sud je poništio zakone koje je usvojila NSRS. Radi se o ugrožavanju teritorijalnog integriteta zemlje i ljudi. Institucije ovo moraju spriječiti kako bi se spriječio raspad zemlje i nefunkcionalnost – kaže Šmit
Ističe da je i koalicija na nivou BiH ugrožena.
– Koalicija na nivou BiH je ozbiljno ugrožena i došlo je do oklijevanja pristupa EU, reforme su zaustavljene. Ovo se može zaustaviti kroz angažman međunarodne zajednice bez oklijevanja. Ekonomska situacija je stabilna uprkos političkoj krizi. Moramo imati bolje podatke kako bismo razumjeli situaciju i obaviti novi popis stanovništva – istakao je Šimit.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu