Svijet

DOKLE SE STIGLO U RAZVOJU LIJEKA PROTIV KORONE Sve o vakcinama koje se trenutno nalaze u trećoj fazi testiranja

Širom svijeta naučnici rade na razvoju djelotvorne i bezbjedne vakcine protiv virusa SARS-CoV-2, koji je izazvao pandemiju, a Dojče vele je sastavio pregled najvažnijih pitanja i odgovora u vezi s vakcinom.

DOKLE SE STIGLO U RAZVOJU LIJEKA PROTIV KORONE Sve o vakcinama koje se trenutno nalaze u trećoj fazi testiranja
FOTO: ETIENNE LAURENT/EPA

Kada je riječ o tome kada svijet može da očekuje vakcinu protiv Covid-19, DW ukazuje da, prosječno, razvoj vakcine traje 10 do 12 godina, ali da u slučaju pandemije korona virusa, naučnici ulažu velike napore kako bi skratili to vrijeme.

Ipak, napominje da su naučnici i Svjetska zdravstvena organizacija saglasni da se ne smijeju praviti kompromisi kad je riječ o bezbjednosti vakcine.

Kako dodaje, za sadašnju kliničku fazu naučnici računaju da će trajati oko 17 mjeseci.

– A to je tek početak, jer ta faza mora da bude uspješno završena. Nakon dozvole za korišćenje i proizvodnje vakcine, slijedi četvrta faza u kojoj naučnici i dalje posmatraju vakcinisane pacijente – navodi DW.

Što se tiče toga dokle su naučnici stigli u razvoju i testiranju vakcine, DW navodi da naučnici trenutno testiraju više od 50 kandidata za vakcinu u kliničkim studijama, ali da nijedna još nije dobila odobrenje za korišćenje.

Mnogo više kandidata za vakcinu trenutno se nalazi u pretkliničkoj fazi, što, objašnjava DW, znači da se efikasnost vakcine testira na životinjama.

Kako navodi, kliničke faze koje slijede nakon toga razlikuju se, između ostalog, po svom obimu.

U prvoj fazi, vakcina se testira na malim grupama pacijenata. U drugoj fazi, vakcina se testira na nešto većim grupama s najmanje 100 osoba, pri čemu se naročito vodi računa o ranijim bolestima ili starosti pacijenata. U trećoj fazi, vakcina se testira na najmanje 1.000 pacijenata, pri čemu se naročito obraća pažnja na njenu efikasnost i bezbjednost.

Takođe, ukazuje DW, neke firme, poput Bajonteka i Fajzera ili Sinovaka svoje kandidate za vakcinu testiraju paralelno u više testova: na različitim starosnim grupama ili s različitim doziranjima i načinom primjene.

Kada kliničke faze budu uspješno završene, firme mogu formalno da zatraže dozvolu za korišćenje vakcine.

Pročitajte još

Pritom, ističe DW, presudnu ulogu igraju tri ustanove: Uprava za hranu i lijekove u SAD, Evropska agencija za lijekove u Evropi i Agencija za farmaceutske i medicinske proizvode u Japanu.

Međutim, ističe DW, kad neka vakcina dobije dozvolu za upotrebu, ne znači da odmah svi ljudi mogu da budu vakcinisani.

– Najprije bi trebalo proizvesti velike količine vakcine. Zatim logističari moraju da se pobrinu da vakcinu dostave tamo gdje je potrebno. A društvo mora da odgovori i na etička pitanja, recimo kako će vakcina biti podijeljena i ko će imati prednost kod vakcinacije. Na kraju, svaki pojedinac sam odlučuje da li će se vakcinisati ili neće – navodi DW.

Na pitanje kakvi tipovi vakcina se trenutno razvijaju, DW odgovara da naučnici trenutno razvijaju deset različitih tipova vakcine protiv Covid-19, a da se većina kandidata za vakcinu zasniva na proteinskoj osnovi.

Ističe i da trenutno više od stotinu timova naučnika u čitavom svijetu radi na razvoju vakcine protiv Covid-19, a da je do sada deset timova razvilo kandidata za vakcinu do treće kliničke faze testiranja.

Pritom, DW ukazuje na pet timova koji već sprovode opsežne kliničke testove.

FOTO: ETIENNE LAURENT/EPA
FOTO: ETIENNE LAURENT/EPA

Riječ je o belgijskom preduzeću “Jannsen Pharmaceutical Companies”, koji trenutno testira svog kandidata za vakcinu na oko 90.000 ljudi u SAD, Argentini, Brazilu, Kolumbiji i Belgiji. Radi se o vakcini zasnovanoj na nereplicirajućem viralnom vektoru.

Na istom principu zasniva se i kandidat za vakcinu na kojem u javno-privatnom partnerstvu rade Univerzitet u Oksfordu i britanska firma AstraZeneca. Oni svoju potencijalnu vakcinu testiraju na oko 60.000 ljudi u SAD, Čileu, Peruu i Velikoj Britaniji.

Kinesko preduzeće “Sinofarm” radi u različitim konstelacijama zajedno sa institutima u Pekingu i Vuhanu. Oni svoju “neaktiviranu” vakcinu testiraju na oko 55.000 ljudi u Bahreinu, Jordanu, Egiptu, Maroku, Argentini i Peruu.

Drugačije je koncipiran kandidat za vakcinu firme Bajontek. Ona je zasnovana na ribonukleinskoj kiselini i trenutno se testira na oko 44.000 ljudi, izmedu ostalog u SAD, Argentini i Brazilu.

Tim kineske firme “Kansino” trenutno svog kandidata testira na oko 41.000 ljudi u Pakistanu, dodaje DW.