Tako je Srbiji uvedena stopa od 37%, Bosni i Hercegovini 35%, Sjevernoj Makedoniji 33%, Švicarskoj 31%, zemljama EU 20%, dok Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji uvedene stope od svega 10 odsto.
Stručnjaci ističu kako su ove tri zemlje shvatile ozbiljno Trumpove prijetnje izrečene prije nekoliko mjeseci, započele pregovore, a iskoristile su i diplomatske odnose da zaštite svoje firme koje se bave izvozom. S druge strane, BiH je u problemu i u opasnosti od gašenja firmi.
Armin Hodžić iz Privredne komore FBiH kazao je kako je automobilska industrija, koju zastupa, očekivala ove carine, ali misli da se na ovome Trump neće zaustaviti.
– Da li je ovo trgovinski rat ili nije – vrijeme će pokazati. Vidjeli smo da su neke ekonomije spremne razgovarati, a imamo ekonomije koje nastoje kontramjerama i kontracarinama poboljšati pregovaračku poziciju. On (Trump) je svjestan gdje se nalazi, zna šta želi i svjestan je koju ekonomiju vozi sa sobom – rekao je Hodžić u Novom danu.
Ističe kako Trumpova administracije nije obuhvatila sve parametre i kriterije kada su radili izračun carinskih stopa te da se u vezi toga slažu i Demokrate i Republikanci. Pobunio se i Elon Musk koji dijelove za američku autokompaniju Tesla proizvodi i van SAD. Iako Bosna i Hercegovina nema prevelikog direktnog izvoza u SAD, posljedice će osjetiti zbog carina koje su uvedene Evropskoj uniji čije zemlje čine 90 posto tržišta na koja se izvozi iz BiH.
– Prošle godine SAD su uvezle oko 8 miliona vozila, a 4 miliona vozila nisu imala niti jedan dio proizveden u SAD. To iznosi 240 milijardi dolara i to je Trumpu zasmetalo. Ono što brine nas u BiH je da iako ne radimo direktno sa SAD, radimo sa EU kojoj su nametnute duple carine – 20 odsto. Njemačka je izvezla prošle godine oko 200 milijardi eura u gotovim vozilima u SAD, a uz to idu i dijelovi. To je oko 24 posto ukupnog izvoza automobilske industrije Njemačke, što znači da bi ove carine mogle uzrokovati visoki pad, čak 7 odsto što će vjerovatno odraziti i na BiH. Radimo na tome da naše kompanije ispregovaraju bolju poziciju i traže alternativna tržišta. Treba biti maksimalno fleksibilan, da kompanije izmijene dugoročne planove i brže djeluju. Naše kompanije su sada na marži koja je prihvatljiva, ali ako bi se išli niže onda bi bile na 0 ili bi išle na svoju štetu. BiH i naše kompanije moraju biti spremne da traže nova tržišta poput cijele Afrike i Bliskog Istoka – naveo je Hodžić.
Suad Ećo, predsjednik Udruženja poslodavaca i predstavnik grupacije drvne industrije napomenuo je kako je ovaj industrijski segment već 2023. godine zabilježio pad izvoza u EU za 12 odsto, dok je taj pad 2024. godine iznosio 8 odsto. Američko tržište su prepoznali kao potencijalno, no Trumpovi potezi sada mijenjaju sve planove.
– Bili smo prisutni sa 3-4 firme u SAD. Sredinom godine smo planirali posjetiti jedan od najvećih sajmova u Americi, da pripremimo naše kompanije za nastup na tom tržištu. Ali, uvođenjem ovih carina mislim da i firme koje nastupaju neće se moći pozicionirati sa cijenama koje su već bile ugovorene i neće biti onako kako smo planirali za ovu godinu. Mi smo mali igrači kada je u pitanju tržište Amerike. Dugo godina nakon rata smo imali povlašten odnos kada je u pitanju izvoz u SAD, ta carina je bila između 8 i 10 odsto, i to nismo znali iskoristiti. Ali treba ići u pregovore. Evo kako je Kosovo uspjelo?! – rekao je Ećo u Novom danu, piše Forbes.
Ističe kako su zemlje koje su orijentirane prema ekonomiji vodili računa o najavama Trumpa i prije 3-4 mjeseca se uključile u pregovore te ispregovarale za svoje zemlje i firme bolje carine.
– Mi nismo to shvatili ozbiljno, mislili smo da neće doći do toga i ovo je zakašnjela reakcija onih koji su mogli iskoristiti i diplomatske odnose – rekao je Ećo.
Hodžić ističe da je u BiH, ovim carinama SAD, najviše pogođena namjenska industrija koja je imala stopu od oko 12 odsto, a ona sada iznosi 35 odsto – gotovo tri puta više.
– Ali, i ta namjenska industrija će pretpostavljam tražiti alternativna tržišta. Svaka kriza izrodi najmanje tri šanse tako će i ova. Ostaje upitnik da liuće ove stope biti cijelu godinu ili će biti predmet revizije. BiH se može prebaciti na tržište koje ima manje carine, evo recimo Kosovo koje nam je blizu. IT industrija je dosta obuhvaćena. BiH bi trebala i morala ishoduje bolju pregovaračku poziciju jer se možete prijaviti s bilo koje lokacije – naveo je.
No, Ećo ističe kako su posljedice već prisutne i da ih sada možemo samo pokušati ublažiti.
– Ukoliko dođe do scenarija da dođe do pada izvoza u EU mi u BiH ćemo sigurno biti u problemima, da neki pogoni neće moći opstati bez obzira na alternativu. Nismo se ni nadali ovakvom scenariju. Imali smo problema sa EU dvije godine, politička dešavanja u BiH, ekonomske mjere i poskupljenja – mislim da će ovo biti najzahtjevnija godina poslije rata za privredu i industriju u BiH. Nismo shvatili ozbiljnost situacije u kojoj su se prevashodno našli izvoznici. Prilično sporo reagujemo – rekao je Ećo.
Zaključili su kako vlasti u BiH trebaju uvesti i set mjera za izvoznike kako bi im olakšali u borbi da prevaziđu ove probleme.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu