To kaže docent doktor Tomaž Štupnik, načelnik Kliničkog odjela za torakalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Ljubljana, koji objašnjava da, prije ovog operativnog zahvata, mora da bude ispunjeno nekoliko uslova.
– Pacijent ne može da bude stariji od 55 godina, a njegov Body Mass Index, odnosno indeks tjelesne mase koji se računa tako što se težina podijeli sa kvadratom visine, mora da bude manji od 28. Osim pluća, svi ostali vitalni organi treba da budu u redu – ističe u intervjuu za Srpskainfo dr Štupnik.
Šta još mora da se poštuje?
– Otkazivanje pluća treba da bude 100 odsto dokazano nepovratno, a pacijent na ekstrakorporalnoj membranskoj oksigenaciji (ECMO) treba da bude budan i u mogućnosti da razumije i potpiše saglasnost za transplantaciju pluća. Pacijent ne smije imati bilo kakve maligne bolesti, ne smije da bude pušač. Takođe, otkad postoji vakcina protiv kovida 19, pacijent treba da bude vakcinisan ili da ima neki opravdani razlog zašto nije vakcinisan.
Kolike su šanse da transplantacija uspije, nakon što pacijent bude priljučen na ECMO aparat?
– U najboljim svjetskim centrima, transplantacije su skoro uvijek uspješne, pa je zato jednu godinu nakon transplantacije živih 85 – 90 odsto bolesnika. To nam je cilj i kod bolesnika koji su prije transplantacije priključeni na ECMO aparat. Transplantacija pluća, svakako, nije neki očajnički pokušaj u trenutku kad se ništa više ne može izgubiti. Nikad ne smijemo zaboraviti da se radi o plućima, koja smo dobili kao poklon anonimnog donora. I zbog toga trebamo uvijek napraviti sve, da taj poklon dobije onaj bolesnik kome nova pluća najviše trebaju i sa kojim će što duže živjeti.
Da li i u kojoj mjeri može biti opasan transport iz države u državu za pacijenta koji je na ECMO aparatu?
– Transport pacijenta na ECMO nije jednostavan, ali nije ni nemoguć. U prošlosti, kad su transplantaciju pluća Slovencima obavljali u Beču, bilo je slučajeva kad je bio potreban transport bolesnika na ECMO iz Ljubljane u Beč.
Koliko je u Sloveniji, za vrijeme pandemije korona virusa, kod vaših državljana obavljeno transplatacija pluća zbog posljedica kovida 19?
– Tokom pandemije, u Sloveniji smo transplantirali pet bolesnika, kojima su pluća nepovratno otkazala zbog bolesti uzrokovane kovidom 19. U čitavoj regiji Eurotransplanta, koja ima više od 137 miliona stanovnika, napravili smo ukupno 41 ovakvu transplantaciju, najviše u Austriji – 26. U Njemačkoj je urađeno osam ovih transplantacija.
– Imaju li državljani Srbije i BiH mogućnost za transplataciju i da li je bilo transplantacija pluća iz ovih zemalja u Sloveniji?
– Unutar Eurotransplanta, pravila dozvoljavaju samo transplantacije kod bolesnika koji su rezidenti zemalja članica ove mreže. Zbog toga državljani Srbije i BiH ne mogu biti transplantirani unutar Eurotransplanta. Ova pravila su stroga, kako bi se spriječila svaka mogućnost krijumčarenja organa. Nadam se da će se i BiH što prije pridružiti Eurotransplantu i tim činom svojim bolesnicima pružiti mogućnost liječenja transplantacijom ne samo pluća, nego i jetre, srca, bugrega…
Koje su procedure za transplataciju pluća od prijave do novih pluća?
– Transplantacija pluća je primarno način liječenja hroničnog otkazivanja pluća zbog bolesti kao što su cistična fibroza, idiopatska fibroza pluća, hipertenzija pluća i emfizem pluća. Ovi pacijenti se duže vrijeme, čak i godinama, pripremaju za transplantaciju, obavljaju pretrage, rehabilitaciju i slično. Za transplantaciju se prijave kad procijenimo da, zbog otkazivanja pluća, neće živjeti duže od pola godine, godinu dana.
Kako napreduje transplantacija u slučaju otkazivanja pluća zbog kovida 19?
– Transplantacija pluća kao metoda liječenja akutnog otkazivanja pluća zbog, na primjer, posljedica kovida 19, donekle je još eksperimentalna. To je, možda, razlog zašto su neke zemlje sa etabliranim programima transplantacija pluća transplantirale veliki broj ovakvih bolesnika – Austrija 26, a neke mali – čitava Njemačka samo osam.
Koliko je, posebno za manje države, važno članstvo u Eurotransplantu?
– Kad se pacijent prijavi za transplantaciju pluća, počinje čekanje na donora koji, po veličini i krvnoj grupi, mora da ima kompatibilna pluća. U slučaju malih zemalja, kao što su Slovenija ili BiH, kod urgentnih transplantacija pacijenti nikad ne bi na vrijeme dobili prikladnog donora. Naime, u Sloveniji ima samo 10-20 donora pluća godišnje, pa smo se zbog toga učlanili u Eurotransplant koji nam daje mogućnost da, u urgentnom slučaju, brzo, obično najkasnije za par dana, dobijemo puća donora iz neke druge zemlje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu