Snimanje je počelo pošto je Gibson okupio zvjezdanu glumačku postavu oko sebe: Šona Pena, Natali Dormer, Stiva Kugana, Džeremija Ervajna, Dženifer Ili… Angažovao je debitanta Farhada Safiniju, svog koscenaristu na “Apokaliptu”, da režira, a onda je sve krenulo u pogrešnom smjeru.
Drama koja se odvijala iza scene jednako je fascinantna, kao i sama istinita priča o samoukom škotskom genijalcu Džejmsu Mariju (Mel Gibson) koji je uz pomoć osuđivanog ubice, američkog doktora Vilijama Čestera Majnora (Šon Pen) uspio da prikupi definicije preko 10.000 engleskih riječi i pojmova.
Početak sukoba
Snimljen prema bestseleru Sajmona Vinčestera iz 1998, “Hirurg iz Kroutorna: Priča o ubistvu, ludilu i ljubavi prema riječima”, film “Profesor i ludak” prati sastavljanje Oksfordskog rječnika započeto 1857. godine kao jedan od najambicioznijih i najrevolucionarnijih projekata u istoriji. Džejms Mari prihvatio se poduhvata stvaranja najobimnijeg rječnika, ali je znao da će njemu i njegovom timu biti potrebno više od jednog vijeka da sastave sve poznate definicije. Međutim, metodom udruživanja izvora, tj. unosom definicija od ljudi iz cijelog svijeta, rječnik bi se mogao sastaviti za svega nekoliko decenija. Prikupljavši pristigle definicije, Mari je otkrio da je jedan čovjek, dr V. Č. Majnor, sâm poslao više od 10.000 riječi. Kad je odlučio da ga za to nagradi, na vidjelo je izašla šokantna istina: doktor Majnor, veteran američkog građanskog rata, osuđeni je ubica i stalni pacijent mentalne ustanove specijalizovane za kriminalce.
Kada je Gibson otkupio prava za knjigu, izgledalo je da su se sve kockice sklopile, iako mu je trebalo skoro 20 godina od prve verzije scenarija do posljednje klape. Ali, nažalost, ono što je trebalo da bude film savršen za Oskara, postalo je uzrok gorkih parnica i čedo kojeg se glumac zvanično odrekao.
Gibsonovo nezadovoljstvo konačnom verzijom filma potiče od jula 2017. kada je tužio američke koproducente “Voltidž pikčers” zbog ugrožavanja projekta i onemogućavanja reditelju Safiji da završi postprodukciju. Gibson je najviše zamjerao “Voltidž pikčersu” što nije obezbijedio dogovoren budžet niti snimio ključne scene na Univerzitetu Oksford u Engleskoj. Gibson je u tužbi zahtijevao i autorska prava nad filmom. Izvršni direktor “Voltidž pikčersa” Nikolas Šartije uzvratio je činjenicom da bi snimanje na Oksfordu koštalo dodatnih 2,5 miliona dolara, te da je produkcija već bila premašila budžet.
Gibsonova tužba bila je samo početak. Reditelj Farhad Safinija potom je tužio “Voltidž pikčers” prvo tražeći apsolutna autorska prava na film, a potom i za klevetu. “Voltidž” je uzvratio tužbom protiv Safinije i Gibsona za zavjeru da “nezakonito preuzmu kontrolu nad autorskim i distributerskim pravima” kao i za napuštanje produkcije kada se odustalo od snimanja na Oksfordu. “Voltidž” je angažovao Toda Komarnikija da dovrši režiju i scenario.
Završena parnica
Nakon odluke američkog Federalnog suda da Gibson i Safinija nemaju dovoljno argumenata, ime Farhada Safinija je izbrisano iz zvaničnih promotivnih materijala, a kao autor istog navodi se izmišljeni P. B. Šerman.
U aprilu je sporazumno završena i parnica između Gibsona i “Voltidž pikčersa”, ali glumac nije zadovoljan rješenjem i odbio je da učestvuje u promociji filma čiju verziju nije odobrio.
Žalim što nećete moći da film vidite u onakvom izdanju kakvo smo zamislili. Verzija ‘Voltidža’ je za mene gorko razočaranje – naveo je glumac u pisanoj izjavi.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu