Otkrivena je u Pančevačkom ritu na teritoriji Beograda, a Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa JP “Srbijašume”, Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu i Zavodom za zaštitu prirode Srbije, započelo je njeno suzbijanje.
Evo kako da je prepoznate, koliko kontakt sa njom može da bude opasan i šta nikako ne treba da radite!
Iako izgleda poput običnog cvijeta, ova biljka je zapravo fototoksična što znači da sadrži otrove koji u kombinaciji sa sunčevom svjetlošću mogu da izazovu opekotine, plikove i dugotrajne ožiljke koji mogu ostati na koži mjesecima. Ali samo ukoliko je dodirnete, što se dogodilo jednom mještaninu Kovilova.
Radnik dobio opekotine na licu
Opekotine na licu dobio je radnik javnog preduzeća “Srbija šume”, koji je za vrijeme redovnog obilaska terena 2016. godine, ovu biljku uočio u Pančevačkom ritu, ubrao i odnio koleginici da utvrdili o čemu se radi.
Zavoda za zaštitu prirode je bez sumnje konstatovao da je u pitanju opasna invazivna biljka Heracleum sosnowsky.
– Kada je jako UV zračenje toj biljci ne treba prilaziti – upozorava Dragana Marisavljević sa Instituta za zaštitu bilja i životnu sredinu.
– To je višegodišnja biljka koja ima zanimljive cvasti, nekada se koristila za ishranu domaćih životinja, najviše u bivšim Sovjetskim zemljama tako da je sada i tamo problem jer se napustila ta praksa, ne koristi se više za ishranu ali se ona širi velikom brzinom u dijelovima Poljske, Mađarske evo došla je sada i do Srbije – ističe Jelena Dučić, načelnica odjeljenja za biodiverzitet iz Ministarstva zaštite životne sredine.
Dragana Marisavljević dodaje da je riječ o stočnoj hrani.
– Kad bi imali dovoljno koza i nekih drugih životinja one bi je pojele, ona nije sama po sebi otrovna i ona se u tim sjevernim zemljama za vrijeme Sovjetskog saveza gajila kao usjev i odatle je “pobegla” – rekla je.
Kako izgleda ova biljka
Heracleum sosnowskyi, poznat i kao Sosnowskyjeva štaveljika ili divovska svinjska šapa, invazivna je biljka porijeklom sa Kavkaza koja se sve češće pojavljuje i u našem regionu. Ova biljka iz porodice štitarki može da naraste i do pet metara visine, sa ogromnim, bijelim cvjetovima prečnika i do pola metra i stabljikom debljine ruke.
Trenutno je najviše rasprostranjena pored nativnih staništa u Letoniji, Estoniji i Litvaniji, širi se u Čehoslovačkoj, Mađarskoj, ima je u Rusiji. Kako je ova biljka rodom sa Kavkaza dospjela u Srbiju, to još uvijek nije utvrđeno.
Dragana Marisavljević navodi da su 2014. godine u Evropi bile velike poplave i da se smatra da je sjeme doneseno tad.
– Načini na koje invazivne biljke dolaze su jako različiti, o tome bi mogli mnogo da pričamo, ali ovo nije vrsta koja je došla sa sjemenom, sa pošiljkom biljkom itd. Jer po prirodni velika je biljka tako da je ona došla vjerovatno tim prirodnim putem. Sjeme je dosta vitalno, lagano i raznosi se najviše vodom – objašnjava.
Dodatni problem za Pančevački rit je to što je ispresijecan kanalima. Pred stručnjacima je zadatak koji neće biti nimalo lak s obzirom da se invazivne vrste veoma brzo šire, a njihovo suzbijanje predstavlja mukotrpan i skup proces. Procenjuje se da šteta od invazivnih vrsta na globalnom nivou iznosi oko 400 milijardi dolara godišnje, piše Euronews Srbija.
Nakon mapiranja vrste, koju je obavio Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu, pristupilo se prvoj fazi uklanjanja ove vrste sa površina na kojima je utvrđeno njeno prisustvo.
JP “Srbijašume”, kao prethodni korisnik katastarskih parcela, mehanizacijom je obavilo uklanjanje sa oko 80 odsto površine na kojima se nalazi ova vrsta.
Šta da radite ako je vidite
Ako je primetite, nikako je nemojte uklanjati golim rukama, a u slučaju kontakta sa kožom, odmah operite mjesto sapunom i vodom i zaštitite ga od sunca. Obavezno obavijestite nadležne institucije gdje se ona nalazi!
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.