Autonomija univerziteta širom svijeta sve više slabi. Od 2015. godine akademske slobode smanjene su u 50 zemalja, dok je poboljšanje zabilježeno u samo devet država.
Mapa je izrađena na osnovu Indeksa akademskih sloboda instituta V-Dem za 2025. godinu, čije podatke prenosi platforma Our World in Data. Ona pokazuje u kojim zemljama univerziteti, profesori i istraživači imaju najveću slobodu od državnog i institucionalnog miješanja.
Češka ima najviše akademskih sloboda
Sa gotovo maksimalnim rezultatom od 0,98, Češka zauzima prvo mjesto na svjetskoj listi. Slijede Estonija sa rezultatom 0,97, Belgija sa 0,95 i Slovenija, koja je sa ocjenom 0,94 dospjela u sam vrh rangiranja.
Evropske zemlje dominiraju vodećim pozicijama, ali su među najvećim iznenađenjima Čile i Kostarika. Ove dvije države našle su se ispred brojnih najbogatijih i najrazvijenijih zemalja svijeta.
U velikom dijelu Latinske Amerike autonomija univerziteta izričito je zaštićena ustavom, čime se visokoškolske ustanove štite od političke kontrole i pritisaka vlasti.
Jamajka i Sejšeli takođe su rangirani uz znatno bogatije države, što ukazuje na to da su snažne institucije i pravna zaštita možda važnije za akademsku slobodu od ekonomske ili geopolitičke moći jedne zemlje.
A gdje je BiH?
Bosna i Hercegovina se nalazi u rangu Rumunije i sa ocjenom 0,75 ove dvije države dijele 66. mjesto.
Iznad BiH su, između ostalih, Panama, Vanuatu, Zelenortska Ostrva, Trinidad i Tobago, Sijera Leone, Papua Nova Gvineja, Zambija, Peru, Bocvana, Nepal, Gambija, Malavi..
Od zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, Slovenija je na 5. (0,94), Crna Gora na 50. (0,82), Hrvatska na 55. (0,81), Sjeverna Makedonija na 81. (0,66), a Srbija na 92. mjestu (0,60).
Hrvatska na 59. (0,85), Srbija na 66. (0,83), Crna Gora na 106, a Sjeverna Makedonija na 107. mjestu (0,64).
Kina, Iran i Mjanmar pri dnu liste
Na suprotnoj strani rangiranja nalaze se Kina, Iran, Mjanmar i Nikaragva, koje spadaju među države sa najrestriktivnijim uslovima za akademski rad.
U Kini nadzorne kamere u učionicama, studenti koji prijavljuju izjave profesora i stroga ideološka kontrola ograničavaju slobodu univerzitetskih predavača. Rezultat Kine na Indeksu akademskih sloboda opao je za oko 40 odsto tokom prethodne decenije.
SAD imaju najlošiji rezultat među zemljama G7
Posebnu pažnju privukao je položaj Sjedinjenih Američkih Država, koje sada imaju najniži rezultat među članicama Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija svijeta.
Prema ovom indeksu, nivo akademskih sloboda u SAD sada je uporediv sa rezultatima Butana i Tajlanda.
Pad je ubrzan tokom 2025. godine, kada je zabilježeno 20 saveznih mjera koje su uticale na autonomiju univerziteta. Državna sredstva namijenjena naučnim istraživanjima bila su zamrznuta ili ukinuta, dok su najavljena smanjenja finansiranja do 35 odsto, odnosno za oko 32 milijarde dolara, dodatno povećala pritisak na visoko obrazovanje.
Za razliku od Mađarske, Indije i Turske, gdje su akademske slobode slabile postepeno tokom dužeg perioda, pogoršanje položaja američkih univerziteta dogodilo se za samo šest godina.
Ovakav razvoj događaja pokazuje koliko brzo autonomija univerziteta može da bude ugrožena, čak i u zemljama sa dugom demokratskom i akademskom tradicijom.
Indija bilježi jedan od najvećih padova
Indija je od 2010. godine zabilježila jedan od najbržih padova akademskih sloboda na svijetu.
Za vrijeme vlasti premijera Narendre Modija mijenjani su udžbenici i način na koji se predstavljaju pojedini dijelovi istorije zemlje, dok su profesori koji osporavaju zvanične državne stavove, izloženi sve većim pritiscima i zastrašivanju.
Nedavni studentski protesti dodatno su skrenuli pažnju na šire probleme u indijskom visokom obrazovanju. Nakon što je prijemni ispit za studije medicine 2026. godine poništen zbog curenja ispitnih pitanja, protestni pokret mladih proširio se širom zemlje i, prema navodima iz teksta, doprineo ostavci ministra obrazovanja Darmendre Pradana.
Čak su i zemlje sa dugo uspostavljenim univerzitetskim sistemima tokom samo jedne decenije doživjele velike potrese, dok su političke odluke i zakonske promjene iznova oblikovale visoko obrazovanje, piše Mondo.rs.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.