To znači da je više od 70.000 ljudi preboljelo virus bez ikakvih simptoma i, što je još važnije, steklo potrebna zaštitna antitijela.
Masovna testiranja, koja počinju u maju na uzorku sa teritorije cijele Srbije, pokazaće koliko smo daleko od kolektivnog imuniteta, prenosi Blic.
Da bismo rekli da imamo kolektivni imunitet, trebalo bi 60-70 odsto ljudi da ima antitijela na virus korona, objašnjava epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović. Prema njegovim riječima,na kriznom štabu biti riječi o tome kada će krenuti testiranje stanovništva cijele Srbije, bez obzira da li je u pitanju mjesto gdje je zabilježe prisustvo virusa ili ne.
Testiranje bi trebalo da počne u maju. To su serološka istraživanja, kada se sa cijele države uzima određeni broj ljudi. To je takozvana studija presjeka koja ima za cilj da metodom slučajnog uzorka, na osnovu analize krvi, utvrdi da li je neko imao virus. Testiraće se i oni koji su bolovali, kao i oni koji su bili bez simptoma, dakle sasvim slučajan uzorak koji će nam dati jasnu sliku da li smo dostigli broj dovoljan za kolektivni imunitet, a to je od 60 do 70 odsto. Naša pretpostavka je da je broj onih koji su imali virus bez simptoma deset puta veći od broja registrovanih, a ovim testovima ćemo utvrditi tačan broj – ističe dr Tiodorović.
Stručnjaci prognoziraju da ćemo se možda s dolaskom zime suočiti s novim talasom virusa. Ljekari, pak, objašnjavaju da drugi talas virusa zavisi isključivo od nas samih.
– Svi mi zajedno, zdravstveni sistem, državni sistem, naša populacija, svi smo prošli kroz jednu ozbiljnu vežbu u sudaru s prvim talasom, a ja očekujem da ćemo za drugi talas biti mnogo spremniji i da znamo šta treba da radimo. Može čak da se desi i da ga ne bude ako se budemo pridržavali mjera – objašnjava dr Tiodorović za Blic.
Epidemiolog prof. dr Zoran Radovanović kaže da bi trebalo dostići između 70 i 80 odsto prokuženosti stanovništva da bismo spremno dočekali naredni talas epidemije.
Prema njegovim riječima, nepoznato je da li otkrivena antitijela štite od ovog virusa ili samo pokazuju njegovo prisustvo. Kako objašnjava, postoje dvije vrste antitijela, jedna se javljaju nakon nekoliko dana od pojave bolesti.
– Ona se povlače, a zatim se stvara druga vrsta antitijela koja može da traje godinama, a za neke bolesti doživotno. Međutim, kod ovog virusa to se ne zna, jer je pitanje da li ta antitijela koja se otkriju štite od bolesti, ili su samo pokazatelj da je neko bio u kontaktu sa virusom. Ako uopšte postoji zaštita, prokuženo stanovništvo bi trebalo da bude zaštićeno tokom narednog talasa. Međutim, dešava se da neki budu pozitivni, a da su prethodno bili negativni, tako da je nepoznanica da li je riječ o laboratorijskoj grešci, ili je imunitet slab, ili se, pak, virus zadržao u organizmu – ukazuje prof. dr Radovanović.
Iako još uvijek nema dovoljnih podataka i testiranja na antitela nisu počela, infektolog dr Steva Stanišić kaže za “Blic” da se ne bi bavio nagađanjima, ali da pretpostavlja da će dobar dio populacije biti prokužen.
– Sada se svi plaše tog drugog talasa koji je bitan, ono što ja primjećujem je možda manji broj teških slučajeva koji nam stižu, što je opet nekako drugačije nego što je bilo na početku. E sada ne znam da li je to samo prolazno, ili je to samo neki utisak, vidjećemo. Sada imamo manji broj ljudi koji se stavlja na respirator, ali ne smijemo se opustiti, jer sve ovo još uvijek traje, u toku je i proučavanje virusa. Treba biti oprezan, moramo držati tu fizičku distancu i nositi zaštitu, maske prije svega, mnogo toga zavisi od nas samih . kaže za Blic infektolog Stanišić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.