S vremena na vrijeme političari se zabrinu za sudbinu malih i nerazvijenih opština, ali kad je novac u pitanju, tu nema sentimentalnosti. Budžet Republike Srpske se dijeli po principu ko će kome ako ne svom svome.
Kako inače protumačiti činjenicu da će sve razvijene i izrazito nerazvijene opštine u od Kostajnice do Berkovića inkasirati mjesečno 250.000 KM. Ali, za političke partije će se naći skoro 605.000 KM: Ima se može se.
Ovogodišnji budžet nije nikakav incident. Već godinama je stanje isto, bar kada je u pitanje finansijska podrška malim i nerazvijenim lokalnim zajednicama.
Tako je i lani iznos redovnih sredstava bio u dlaku isti kao ove godine – ukupno 3 miliona za sve nerazvijene i izrazitro nerazvijene opština u 4 tranše od po 750.000 KM.
Preostalih 300.000 KM se dijeli za lokalne projekte koje sufinansira Republika Srpska i to najčešće iznosima od 5.000 do 10.000 KM.
Računica pokazuje da opštine sa spiska dobiiju četiri puta godišnje po 20-tak hiljada maraka.
Šta se sa tim novcem može uraditi i postići, dobro znaju ljudi koji vode ove opštine i oni koji u mnjima žive ili preživljavaju.
Stevo Drapić (SNSD), načelnik Ljubinja, nerazvijene opštine na jugositoku Hercegovine, kaže da su grantovi iz budžeta ponižavajući.
-Nekad je taj novac od 80-tak hiljada maraka godišnje nešto i značio, danas je minoran. Iznosi su isti, ko zna od kada. Isto smo iz budžeta dobijali prije 6 godina, kada sam postao načelnik, a cifra je ista i danas. A kolika je inflacija, koliko je sve skuplje, svako znao. Uostalom, koliki je 2020. bio budžet predsjednika Republike, a koliki je danas – kaže Drapić za Srpskainfo.
Dodaje da je silno „srbovanje“ vladajućih stranaka samo prazna priča, jer su male opštine na granici njima posljednja rupa na svirali.
– Više je za nas uradila opština Ravno u Federaciji BiH, kada je izgradila put Ravno – Slano i tako nam Jadransko more prilbližili na 40-tak minuta, nego svi zvaničnici u Srpskoj koji već decenijama obećavaju rekonstrukciju 6 kilometara puta preko Žegulje – kaže Drapić.
Dodaje da je posebno ponižavajuće „sufinansiranje projekata u iznosu od 5.000 KM“, dok se istovremeno bogatim Laktašima, Doboju ili Zvorniku poklanjaju milioni maraka iz budžeta Srspske.
– Eto kako se studiozno razmišlja o preozbiljnom problemu opstanka malih i nerazvijenih lokalnih zajednica. Nema sistemskih rješenja, kakvi su postojali u doba SFRJ, naprotiv stiče se utisak da zakoni i budžeti u Republici Srpskoj skrojeni po mjeri Banjaluke ili Bijeljine – zaključuje Stevo Drapić.
Još je teža situacija u izrazito nerazvijenim Berkovićima, koji već godinama kubure sa vodosnabdjevanjem.
Tako su lani, zbog havarije na gradilištu Hidroelektrane “Dabar”, građani ove male i skrajnute hercegovačke opštine usred najveće julske žege danima bili žedni. Niti su imali vode, niti se iko udostojio da im objasni šta se dešava.
Načelnik Berkovića Bojan Samardžić (SDS), tada je za SRpskainfo rekao da ne vjeruje da Berkovići stradaju zato što su “opoziciona opština”, ali da nerazvijene opštine, u kojima vlada SNSD prećutkuju probleme.
Berkovići dobijaju iz budžeta podršku od oko 85.000 KM godišnje, ali ništa bolja situacija ije ni u Kalinoviku ili Čajniču.
I ekomista Milenko Stanić podsjeća da su pred ponovljene predsjedničke izbore, 4 za SNSD ključne lokalne zajednice, koje su itekako razvijene, a to su Laktaši, Doboj, Zvornik i Bratunac, iz budžeta srpske dobile skoro 50 miliona KM.
To znači da živimo u partokratiji i da se novac građana ne dijeli po kriterijumima, o kojim se svakako može raspravljati, nego su uvijek na dobitku opštine i gradovi u kojima vladaju ključni kadrovi vladajućeg SNSD – kaže Stanić za Srpsakinfo.
On međutim ističe da nije najveći problem raspodjela novca, nego je problem što Srpska nema nikakvu politiku regionalnog ekonomskog razvoja.
– Nije rješenje da Vlada RS dijeli milostinju nerazvijenima, nego da kreira mjere i podsticaje, koji bi u te opštine pruvukle investitore, podstakle otvaranje radnih mjesta i ostanak stanovništva. Pošto toga nema, u 4 veća grada u Srpskoj vladaju stalne gužve, a svi ostali prostori su opustjeli – kaže Stanić.
Kao primjer uspješne politike regionalnog ekonomskog razvoja navodi korejski gigant Samsung, koji je nastao uz podršku države.
– Taj je svjetski poznat i priznat brend, zahvaljujući podršci države, utemeljen usred močvare. Danas je tu nikao savremen i perspektivan grad – zaključuje Milenko Stanić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.