Meteorolog Ivan Ristić detaljno je analizirao kakvo nas vrijeme očekuje tokom oktobra, kada nam stiže prvobitno zahlađenje i kako će globalni fenomen El Ninjo, koji neviđeno jača, uticati na predstojeću zimu u Evropi i Srbiji.
Naredni dani u oktobru: Do kada uživamo u Miholjskom ljetu
Sunčano i prijatno vrijeme pratiće nas još nepunih deset dana, ali se kalendarski preokret već nazire. Meteorolog Ivan Ristić napominje da nam početak mjeseca donosi stabilne vremenske prilike u kojima ćemo uživati do samog praznika.
– Miholjsko ljeto koje je počelo prije par dana najvjerovatnije će potrajati do kalendarskog Miholjdana, do 12. oktobra. Tako da imamo još desetak dana priliku da uživamo u toplijim danima – kaže Ivan Ristić.
Kada stiže pravo zahlađenje i početak grejne sezone
Nakon 12. oktobra slijedi nagli pad temperature i priliv osjetno hladnijeg vazduha sa sjevera Evrope. Ristić ističe da će se vremenske prilike znatno promijeniti sredinom mjeseca, što će direktno uticati na potrebu za pokretanjem grijanja.
Preko noći je već sada postalo dosta hladno, zbog čega se stanovi i životni prostor ubrzano hlade.
– Sredinom oktobra očekujem jače zahlađenje. Dolazi vazduh sa sjevera i biće između 10 i 15 stepeni. Mislim da ćemo već od 15. oktobra morati da uključujemo grijna tijela i da će grijanje – poručuje Ristić.
Fenomen El Ninjo i rekordne anomalije u okeanu
Ristić napominje da globalni klimatski poremećaji na Pacifiku dostižu razmjere kakve nisu zabilježene više od jednog vijeka. Objašnjava za Blic da fenomen El Ninjo stvara velika odstupanja u temperaturi vode.
– Prema jednom istraživanju, trenutne temperature na istočnom Pacifiku su na putu da budu 4 stepena iznad prosjeka. Podsjećam da sam ranije pominjao da će biti oko 5 stepena na kraju u novembru. Dakle, temperatura i dalje raste, ogromna količina vrele vode koja je 10 stepeni toplija nego što je normalno nalazi se na 100 do 200 metara ispod površine mora i ona i dalje pristiže gore – kaže Ristić.
Ove ogromne količine tople vode direktno utiču na atmosfersku cirkulaciju širom planete. Zbog toga se dešavaju nesvakidašnji meteorološki fenomeni.
– Polako se vidi da je moja teorija sve bolja. Ovo ima za efekat da su uragani uglavnom svi na Pacifiku, a na Atlantiku ih nema. To se nije desilo 112 godina, odnosno, od 1914. godine se nije desilo da nemamo uragane na Atlantiku – kaže meteorolog za Blic.
Kakva nas zima čeka: Snijeg i dosta hladniji dani u Evropi
Sve meteorološke procjene ukažu na to da nam predstoji znatno oštrija zima u odnosu na prethodnu. Ristić naglašava da se na osnovu svih parametara očekuje pad temperature i snijeg.
– Prema sadašnjim procjenama, velike su šanse da bude dosta hladnija zima u Evropi. Prošla zima je bila sušna, ali kako je krenulo, imaćemo snijeg – zaključuje Ristić.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.