Do ovog otkrića došli su tokom istraživanja fleksibilne elektronike, s fokusom na održive materijale koji bi zamijenili one nerazgradive.
– Do otkrića smo u nekoj mjeri došli pukom slučajnošću – rekao je za Si-En-En fizičar Martin Kaltenbruner sa ovog univerziteta.
Naučni tim je u to vrijeme razmatrao korištenje materijala dobijenog od gljiva za upotrebu u drugim područjima.
Pritom su ustanovili da kožica gljive ganoderme lucidum (Ganoderma lucidum) može služiti kao zamjena za bazu koji se koristi u električnim krugovima, a koja izoluje i hladi provodnike.
Ova se baza obično izrađuje od nerazgradive plastike koja se nakon upotrebe baca.
Naučnici su primijetili da ova gljiva, koja obično raste na trulom drveću u Evropi i istočnoj Aziji, ima kompaktnu zaštitnu kožu sačinjenu od micelijuma, mreže nalik na korijen, kojom štiti medij na kojem raste, odnosno drvo.
– Gljiva tako sprečava prodor drugih gljivica ili bakterija – rekao je Kaltenbruner.
Stručnjaci su skinuli tu kožicu i osušili je.
Ona je nakon sušenja bila nešto slabiji izolator od plastike, ali je ipak ostvarivala svoju funkciju u električnim krugovima te je mogla podnijeti temperaturu veću od 200 stepeni Celzijusovih.
– Ova koža ima mnoga svojstva koja je izdvajaju od drugih biorazgradivih materijala, ali najvažnije je to da se jednostavno uzgaja iz otpadnog drva i ne zahtijeva intenzivnu ili skupu obradu. Naš micelij može trajati dugo ako se drži na suhom, ali u standardnom kućnom kompostu potpuno bi se razgradio u roku od dvije sedmice ili manje – pojasnio Kaltenbruner.
Iako je rad tima trenutno eksperimentalan i daleko od masovne proizvodnje, naučnici smatraju da bi biorazgradiva koža mogla biti održiv alternativni materijal za upotrebu u elektronici koja ne zahtijeva dugotrajne električne krugove.
Ovo istraživanje (MycelioTronics: Fungal mycelium skin for sustainable electronics) objavljeno je u časopisu “Napredna nauka”.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.