Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
„Udruženje banaka Bosne i Hercegovine izražava zabrinutost zbog načina na koji su u tekstu objavljenom na portalu Srpskainfo pod naslovom „Kako banke u Srpskoj ostvaruju ekstraprofit preko leđa građana“ predstavljeni poslovanje banaka, njihova profitabilnost i formiranje cijena bankarskih usluga.
Kritičko izvještavanje o bankarskom sektoru ne samo da je legitimno nego je i neophodno. Banke, kao važan dio finansijskog sistema, moraju biti otvorene za pitanja o kvalitetu usluga, transparentnosti naknada, zaštiti korisnika i uslovima na tržištu. Međutim, takva rasprava mora počivati na provjerljivim podacima, ekonomskom razumijevanju i jasno utvrđenim činjenicama. Kada se složeni ekonomski procesi posmatraju površno, bez razumijevanja njihove suštine i načina na koji funkcioniše bankarsko poslovanje, javnosti se ne pruža cjelovita i objektivna slika, već interpretacija zasnovana na pogrešnom razumijevanju ekonomskih odnosa, koja može dovesti do neutemeljenih zaključaka i iskrivljene percepcije bankarskog sektora.
Prije svega, potrebno je razlikovati ostvarenu dobit od ekstraprofita. Rast neto dobiti ne ukazuje da banke ostvaruju izvanredne prinose, zloupotrebljavaju tržišnu poziciju ili posluju na štetu građana. Za takve zaključke neophodno je analizirati niz pokazatelja, uključujući povrat na kapital i aktivu, obim poslovanja, troškove finansiranja, operativne troškove, kreditne rizike i zahtjeve koji proizlaze iz regulatornog okvira. Iznos dobiti, posmatran izolovano, nije dovoljan da bi se donio pouzdan zaključak o ekonomskoj profitabilnosti bankarskog sektora.
Jednako je pojednostavljeno rast prihoda od naknada i provizija automatski predstavljati kao dokaz ostvarivanja ekstraprofita na teret građana. Bankarske usluge podrazumijevaju kontinuirana ulaganja u platnu infrastrukturu, informacione sisteme, digitalne kanale, sajber sigurnost, sprečavanje prevara, regulatornu usklađenost i zaštitu korisnika. Prihode od pojedinih usluga potrebno je posmatrati zajedno s troškovima njihovog pružanja, obimom korištenja i ukupnim poslovnim rezultatom. To ne znači da svaku naknadu treba smatrati opravdanom, nego da se njena opravdanost mora procjenjivati na osnovu konkretnih činjenica, a ne unaprijed postavljenih pretpostavki.
Posebno zabrinjava iznošenje insinuacija o navodnom dogovaranju banaka u vezi s cijenama usluga bez predstavljanja konkretnih dokaza koji bi takve zaključke potkrijepili. Sličnost pojedinih cijena ili naknada sama po sebi ne dokazuje postojanje zabranjenog sporazuma. Takve tvrdnje zahtijevaju ozbiljnu ekonomsku i pravnu analizu, zasnovanu na relevantnim činjenicama i dokazima. Pitanje konkurencije na bankarskom tržištu je legitimno i važno, ali je krajnje neodgovorno sličnost cijena pojedinih usluga predstavljati kao dokaz dogovaranja među bankama. Takva tvrdnja zanemaruje osnovne ekonomske principe formiranja cijena i funkcionisanja tržišta, zamjenjujući ozbiljnu ekonomsku analizu proizvoljnim tumačenjima kojima se bankarski sektor neosnovano prikazuje kao neko ko djeluje protiv interesa građana, čime se svjesno podstiču nepovjerenje i negativna percepcija jednog od ključnih stubova finansijske stabilnosti.
Ni formiranje kamatnih stopa ne može se svesti na pojednostavljene tvrdnje o tome kako banke ostvaruju zaradu. Cijena kredita rezultat je više faktora, među kojima su trošak izvora finansiranja, ročnost, kreditni rizik, troškovi poslovanja, trošak kapitala i tržišni uslovi. Kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom važni su i ugovoreni način obračuna te kretanje odgovarajuće referentne stope. Razumijevanje ovih odnosa neophodno je za objektivnu procjenu bankarskog poslovanja.
Udruženje banaka BiH smatra da javna rasprava o bankarskom sektoru mora počivati na jasnom razlikovanju činjenica, stručnih ekonomskih analiza i proizvoljnih interpretacija koje proizlaze iz nedovoljnog razumijevanja specifičnosti bankarskog poslovanja i ekonomskih principa na kojima se ono zasniva. Podaci o dobiti, prihodi od naknada, struktura kamatnih stopa i uslovi konkurencije predstavljaju različite aspekte bankarskog poslovanja, čije se međusobne veze ne mogu svoditi na pojednostavljene interpretacije niti koristiti kao osnova za paušalne zaključke o navodnom iskorištavanju građana.
Bankarski sektor treba biti predmet kritičkog nadzora, ali taj nadzor mora biti zasnovan na činjenicama. Zaštita korisnika finansijskih usluga, transparentnost poslovanja i konkurencija na tržištu su imperativni cilj bankarskog sektora, čijem ostvarivanju doprinose argumentovana javna rasprava i odgovorno izvještavanje.
Udruženje banaka Bosne i Hercegovine ostaje opredijeljeno za otvoren dijalog sa svim relevantnim akterima, unapređenje kvaliteta bankarskih usluga i jačanje povjerenja građana u finansijski sistem. Upravo zbog značaja bankarskog sektora za privredu i građane, smatramo da javni prostor zaslužuje stručnu, uravnoteženu i činjenično utemeljenu raspravu, oslobođenu senzacionalističkih kvalifikacija i zaključaka koji prevazilaze ono što predstavljeni podaci zaista dokazuju.“
Redakcija portala Srpskainfo podsjeća da se tekst o profitabilnosti i naknadama bankarskog sektora u Republici Srpskoj temeljio na zvaničnim finansijskim izvještajima i stavovima univerzitetskih profesora i ekonomskih analitičara.
Kao što smo to učinili i u tekstu na koji Udruženje banaka BiH reaguje, o svim navodima konsultovaćemo ekonomske stručnjake i univerzitetske profesore, te u narednim danima objaviti sveobuhvatan i argumentovan odgovor.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.