Društvo

(VIDEO, FOTO) SMIJALI SU MU SE I GOVORILI DA IDE U NJEMAČKU Josip (23) iz Rame ne odustaje od života na selu, evo šta je poručio mladima u BiH

Dok mnogi mladi svoju budućnost traže izvan Bosne i Hercegovine, 23-godišnji Josip Rajić iz Rame odlučio je da ostane u rodnom selu i pokrene vlastitu farmu. Počeo je sa svega nekoliko grla, a danas ima 20 goveda i planira da udvostruči njihov broj.

(VIDEO, FOTO) SMIJALI SU MU SE I GOVORILI DA IDE U NJEMAČKU Josip (23) iz Rame ne odustaje od života na selu, evo šta je poručio mladima u BiH
FOTO: GLAS HERCEGOVINE/SCREENSHOT

Josip Rajić iz sela Paljike u Rami imao je svega 17 godina kada je odlučio da počne da se bavi stočarstvom. Iako su ga mnogi odgovarali od te ideje i savjetovali mu da posao potraži u Njemačkoj ili Austriji, nije odustao od svoje zamisli.

U novoj reportaži za Glas Hercegovine, mladi stočar ispričao je kako je od dvije krave i jednog teleta za nekoliko godina razvio vlastitu farmu, sa kakvim se izazovima susreće i zašto svoju budućnost ne može da zamisli izvan rodnog kraja.

Smijali su mu se i govorili da ode u Njemačku

Josip je odrastao u porodici koja se godinama bavi stočarstvom i mesarstvom. Njegov otac već tridesetak godina radi u mesnici, a Josip mu je od djetinjstva pomagao i tako postepeno sticao iskustvo.

Još tokom srednjoškolskih dana počeo je da ostavlja žensku telad kako bi povećao stado. Kada je broj životinja prerastao kapacitet postojeće štale, odlučio je da izgradi novu.

– Dosta su mi se smijali i govorili da od toga nema ništa. Niko nije vjerovao da ću uspjeti. Govorili su mi da ostavim krave, odem da radim u neku firmu ili u Njemačku i Austriju. A ja sam sebi zacrtao da ću napraviti farmu i tako je bilo – ispričao je 23-godišnji Josip.

Priznaje da mu je na početku bilo teško jer nije imao mnogo ljudi koji su vjerovali u njegovu ideju. Ipak, želja da ostane na zemlji na kojoj je odrastao bila je jača.

– Tu sam se rodio, tu sam zavolio svoje. Jednostavno nisam mogao da napustim kuću i odem negdje. Nije lako ostati jer nekad imaš posla, nekad nemaš, a za pokretanje nečega svog potrebna su velika ulaganja – kazao je.

Ustaje prije šest časova, a posao traje do večeri

Na farmi danas ima 20 goveda, među kojima su simentalska i limuzinska pasmina. Dio životinja uzgaja zbog mlijeka, a dio zbog mesa.

Najviše poslova obavljaju Josip i njegov brat Luka Rajić, dok im u svakodnevnom radu pomažu i ostali članovi porodice.

Njegov radni dan počinje između 5.30 i 6 časova. Nakon hranjenja i muže krava odlazi da pomogne ocu u mesnici, a zatim se vraća poslovima na gazdinstvu. Radni dan najčešće završava oko 19 ili 20 časova, dok tokom ljeta zna da potraje i duže.

Iako stočarstvo zahtijeva svakodnevno prisustvo i odgovornost, Josip ističe da uspijeva da pronađe i slobodno vrijeme.

– Kada se radi sa porodicom, uvijek te neko može zamijeniti na dan ili dva. Stigne se otići i na more, na roštilj ili jezero. Sve se može uz dobar dogovor – objašnjava.

Litar domaćeg mlijeka prodaje za 2,50 KM

Na Josipovoj farmi dnevno se trenutno proizvede oko 40 do 50 litara mlijeka, dok pojedine krave tokom perioda veće mliječnosti daju između 20 i 25 litara dnevno.

Dio mlijeka prodaje direktno kupcima, a od ostatka njegova majka proizvodi domaći sir i maslo.

Cijena litra domaćeg mlijeka iznosi 2,50 KM, dok bi za predaju mljekarama, prema Josipovim riječima, dobio svega 60 do 70 feninga po litru.

FOTO: GLAS HERCEGOVINE/SCREENSHOT
FOTO: GLAS HERCEGOVINE/SCREENSHOT

Zbog toga mu je direktna prodaja znatno isplativija.

– To je dobra cijena, ali realno bi trebalo da bude barem tri marke. Gorivo je poskupjelo, hrana je poskupjela, svi troškovi rastu, a cijena mlijeka već dugo ostaje ista – ističe mladi stočar.

Posebno naglašava vrijednost domaćih proizvoda i smatra da bi domaće mlijeko trebalo da bude više cijenjeno.

Za zimu priprema 4.500 bala sijena

Veliki dio posla na gazdinstvu odnosi se na pripremu hrane za životinje. Josip i njegova porodica sami proizvode sijeno i posjeduju traktore, kosilice, balirku i druge poljoprivredne mašine.

Za predstojeću zimu pripremio je oko 4.500 bala sijena, računajući da je jednoj kravi tokom godine potrebno približno 250 do 300 bala.

Uz sijeno, životinje hrane ječmom, raži, zobi, bundevama i jabukama.

Ranijih godina uzgajao je i žitarice, ali je zbog suše i štete koju pričinjava divljač posljednjih godina odustao od njihove sjetve.

Stado veći dio godine boravi na otvorenom, od sredine marta gotovo do decembra, što mu znatno olakšava svakodnevnu brigu o životinjama.

Veliku pomoć predstavlja mu i električni pastir, zahvaljujući kojem krave mogu slobodno da pasu, a on da obavlja druge poslove.

Suša mu stvarala probleme, vodu dovozili i vatrogasci

Tokom proteklog ljeta posebno veliki izazov bila je suša koja je pogodila ramski kraj.

Josip objašnjava da jedna krava dnevno popije približno 40 do 50 litara vode, a tokom velikih vrućina potrošnja može biti i znatno veća.

– Ljetos sam imao 15 krava na paši i one su znale da popiju oko hiljadu litara vode dnevno. Imamo svoju vodu, ali sam se zbog suše bojao da je ne nestane. Vodu su mi dovozili i vatrogasci – ispričao je.

Zbog visokih temperatura morao je da premješta stado na različite pašnjake kako bi životinjama osigurao dovoljno hrane i hlada.

Dodaje da je i sam primijetio promjene u zimama u Rami, koje su danas znatno blaže i sa manje snijega nego nekada.

Medvjedi se spuštaju blizu kuća

Osim vremenskih neprilika, problem predstavljaju i divlje životinje. Josip kaže da se u okolini pojavljuju divlje svinje, srne, jazavci, ali i medvjedi koji se spuštaju blizu kuća.

Kako bi zaštitio životinje, koristi električnu ogradu, nadzorne kamere i velikog kavkaskog ovčara.

– Medvjeda ima i spuštaju se jako blizu kuća. Zato sam nabavio kavkaskog ovčara, velikog i snažnog psa koji mi čuva gazdinstvo. Dosad, hvala Bogu, nisam imao nikakve štete – rekao je Josip.

Od države očekuje veću podršku mladim poljoprivrednicima

Josip je u februaru ove godine registrovao poljoprivredni obrt i podnio zahtjev za podsticaje.

Nada se da će najavljena sredstva biti isplaćena, ali smatra da institucije treba da učine mnogo više za mlade koji odluče da ostanu na selu.

Posebno je nezadovoljan odnosom lokalne vlasti prema poljoprivrednicima.

– Opština je malo zatajila na tom području jer već tri godine nisu isplatili podsticaje. Država bi trebalo da uvede dodatne podsticaje, posebno za mlade poljoprivrednike koji su odlučili da ostanu ovdje – kazao je.

Smatra da je potrebno snažnije podržati ljude koji vlastitim radom žele da obezbijede egzistenciju u rodnom kraju.

Planira da poveća stado na 40 goveda

Uprkos brojnim obavezama, Josip ne razmišlja o odustajanju. Naprotiv, želi da nastavi da ulaže u gazdinstvo i proširi proizvodnju.

Njegov cilj je da sa sadašnjih 20 poveća stado na najmanje 40 goveda i izgradi još jednu štalu.

Ako mu se u daljem razvoju pridruži brat Luka, vjeruje da bi gazdinstvo moglo da bude i veće.

Prema njegovoj procjeni, porodica može pristojno da živi od gazdinstva sa 15 do 20 goveda, pod uslovom da se posao ozbiljno shvati i da se mnogo radi.

Početna ulaganja nisu mala. Navodi da je jednu kravu platio 4.500 KM, dok ga je rasplodni bik koštao 5.000 KM.

Osim uzgoja goveda, porodica se bavi i mesarstvom, a Josip povremeno radi i u šumi, izvlači i priprema drva i obavlja druge poslove.

Mladima poručio da pokušaju da ostvare svoje snove kod kuće

Govoreći o životu u Rami, Josip priznaje da mladi i dalje odlaze, ali primjećuje i pozitivne pomake.

Pročitajte još

Navodi da su se pojedini ljudi vratili iz Njemačke i Austrije, dok su otvaranje fabrike i nova zapošljavanja doprinijeli tome da dio mladih ostane u rodnom kraju.

Svoju budućnost vidi upravo u Rami, gdje želi da nastavi da razvija posao i jednog dana osnuje porodicu.

Na pitanje planira li ikada da napusti Ramu, odgovorio je kratko i odlučno: „Nikad.“

Za kraj reportaže Glasa Hercegovine uputio je poruku mladima koji razmišljaju o odlasku iz Bosne i Hercegovine.

– Nemojte odlaziti. Pokušajte ovdje da pokrenete nešto svoje, neki svoj posao. Ako imate snove, pokušajte da ih ostvarite. Pokušajte sve, samo nemojte ići u inostranstvo. Mora neko i da ostane – poručio je Josip Rajić.