Kako kaže Sandro Zeničanin, direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod” Gradiška, na vodoizvorištu Žeravica, sa kojeg se pitkom vodom snabdijeva oko 48.000 stanovnika, voda izuzetnog kvaliteta, tako da je čak i u sirovom stanju ispravna za piće, što je prava rijetkost.
Mi ipak, čisto preventivno, radimo dezinfekciju vode, minimalnim količinom reziduala hlora – objašnjava Zeničanin.
Ističe da je “Vodovod” Gradiška jedino vodoprivredno preduzeće u Republici Srpskoj, koje “samo sebi proizvodi struju” i to na ekološki vrlo odgovoran način.
– Na vodoizvorištu Žeravica podigli smo fotonaponsku, ili kako se obično kaže solarnu elektranu, snage jod jednog megavata. To je projekat koji je realizovan u saradnji sa Centrom za međunarodnu saradnju i razvoj Republike Slovenije putem grantovskih sredstava – kaže Zeničanin.
Snabdjevanjem strujom iz ove elektrane, “Vodovod” će uštedjeti mnogo novca, ali i smanjiti godišnju emisiju ugljen dioksida za oko 900 tona, a to nije mala stvar.
Pored ulaganja u vodosnabdijevanje tu su i kapitalni projekti za izgradnju kanalizacione mreže i prečistača otpadnih voda. Iz ove oblasti je i najveći projekat, vrijedan 15,6 miliona evra, zbog “više politike” je već godinu i po “na čekanju”.
Kako za Srpskainfo kaže gradonačelnik Zoran Adžić, Gradiška je još 2018. godine uspostavila saradnju sa Švajcarskim sekretarijatom za obnovu i razvoj SECO i Njemačkom razvojem bankom KfW, te izradila projektnu dokumentaciju za sistem prikupljanja i prečišćavanje otpadnih voda na prostoru Gradiške i prigradskih naselja.
Kad se činilo da je kompletiranje kanalizacione mreže i izgradnja glavnog prečistača gotova stvar, Njemačka je obustavila projekt.
– Dobili smo odobrenje, odnosno grant sredstva u iznosu od 15,6 miliona eura za prvu fazu prikupljanja i prečišćenja otpadnih voda. Mi smo počeli tu aktivnosti, međutim zbog političkih dešavanja na prostorima Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, taj je projekat obustavljen, iako je hvaljen kao jedan od najboljih projekata ikada provedenih u BiH – kaže Adžić.
Navodi da su u toku pregovori sa predstavnicima Vlade Mađarske, s ciljem da mađarsko Ministarstvo za nacionalnu ekonomiju i regionalnu saradnju i Ministarstvo finansija preuzmu taj projekat, u saradnji sa mađarskom Eksim bankom.
U Gradiški se nadaju da bi projekat čiji je cilj i izgradnja glavnog gradskog prečistača otpadnih voda, na proljeće mogao biti nastavljen.
U međuvremenu, čuvari voda u Gradiški se bave drugim projektima.
Kako kaže gradonačelnik Adžić, grad Gradiška vodi računa o zaštiti životne sredine, a posebno zaštiti voda, pa su brojni projekti iz ove oblasti realizovani u saradnji sa partnerima, kako iz EU, tako i iz Republike Srpske.
Jedan od tih projekata je i nabavka specijalne opreme za prečišćavanje otpadnih voda. Uz pomoć Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, “Vodovod” Gradiška je nabavio mini bager gusjeničar sa priključcima, za uklanjanje otpadnog mulja u kanalizacionim kolektorima i postojećem prečistaču otpadnih voda.
Kako je precizirao direktor Denis Stevanović, Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS, ukupna vrijednost mašine je oko 60.000 KM, od čega je 22.000 KM učešće Fonda.– Ulaganjem u ovakvu savremenu opremu unaprijeđen je kapacitet upravljanja sistemom odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda, što direktno se utiče na očuvanje životne sredine i kvalitet života stanovništva – kaže Stevanović za Srpskainfo.
A i stanovništvo itekako brine o očuvanju voda u Gradiški i okolnini. Među onima koji više vremena provode na Savi i obalama njenih pritoka i ljevčanskih jezera, nego u svojoj kući ističu se dvojica Gradiščana: prvi ribar Gradiške, Marko Gljivica, i penzionisani kapetan riječne plovidbe Boris Rađen, zvani Barba.
Gljivica kaže da Sportsko ribolovno društvo “Amur” Gradiška redovno organizuje akcije čišćenja obala Save i njenih pritoka Vrbaške, Jablanice, Lubine i Mature. Ribari su često i na jezerima, ne samo zbog ribolova, nego i zbog poribljavanja i skupljanja smeća, koje neodgovorni kupači ostave za sobom.
Posebnu pažnju ribari skreću na jezera u Lamincima i Rogoljima.
-Mladi sportski ribolovci su u tim akcijama najbrojniji. Preko njih nastojimo da i drugu djecu i mlade edukujemo o značaju prirode, a pogotovo voda, za naš svakodnevni život. Sretni smo što imamo ovakvo bogatstvo i red je da ga njegujemo i čuvamo – kaže Marko Gljivica.
Boris Rađen Barba je više od pola života proveo na vodi, brodeći najčešće Savom, ali i Dunovom, Tisom i kanalima biše Jugoslavije. Otkako je bacio sidro, aktivan je ribolovac i zagovornik očuvanja prirode.
Barba kaže da svako treba prvo da “počisti pred svojim pragom” i da svoju djecu i unučiće nauči šta je priroda i kakvo je to blago.
-Imam dvojicu unuka, mali su ali ih već cijela Gradiška poznaje, jer su stalno sa mnom. Već sa 3 godine su prilazili vodi, sa četiri znali šta je udica i zašto ulovljenu ribu treba vratiti u rijeku i zbog čega se smeće ne smije bacati u vodu ili na obalu – kaže Barba.
Želja mu je da na sličan način animira i drugu djecu da zvaole vodu i prirodu.
– Volio bih da krenemo svi sa asfalta ka prirodi, a nešto najljepše je kada se djete od malena tome uči. Kada svako dijete bude cijenilo i vodu i pticu i ribu, možemo se nadati boljoj budućnosti – zaključuje Boris Rađen Barba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.