Ne postoje ni zvanične procjene o tome koliko je BiH oštećena zbog neoporezivanja digitalnih usluga iz inostranstva, ističu iz Uprave za indirektno oporezivanje.
U BiH, dodaju, nije usvojena ni minimalna zakonska regulativa u vezi sa elektronskom trgovinom, uključujući i elektronsko pružanje usluga, što otežava i oporezivanje u ovoj oblasti.
Elektronskim putem omogućeno je poslovanje znatno većem broju lica koja nisu registrovani obveznici indirektnih poreza, naročito u pružanju i primanju usluga, pa oporezivanje u ovoj oblasti neminovno zavisi od stavljanja elektronskog poslovanja u odgovarajuće zakonske okvire, odnosno leks specijalis regulisanja ove oblasti – objašnjava portparol UIO BiH Ratko Kovačević.
Po njegovim riječima, u BiH treba u cjelini urediti oblast elektronskog poslovanja, a prije svega donošenjem zakona o elektronskoj trgovini.
– Sa definisanjem svih relevantnih kategorija u ovoj oblasti, sa propisivanjem uslova za obavljanje e-trgovine, prava i obaveza subjekata poslovanja, definisanje usluge informacionog društva, pružaoca usluge informacionog društva, korisnika usluge i potrošača u smislu elektronske trgovine, skladištenja podataka, nadzor, sankcije za nepoštivanje zakona, ukratko sve ono što zakonom uređena oblast pokriva – ističe Ratko Kovačević.
Može li se i kako u BiH oporezivati digitalna ekonomija, bilo je jedno od važnih pitanja i međunarodne konferencije o oporezivanju, koja je krajem prošle godine održana u Sarajevu. Tada su o problemima koje u uslovima digitalne ekonomije prepoznaju govorili i panelisti, odnosno predstavnici nekih IT kompanija koje posluju u BiH.
– Govorili smo o tome čime se bavimo, šta radimo i koje probleme prepoznajemo na teritoriji BiH, a u smislu toga šta bi trebalo zakonski da se promijeni i u kojim stvarima bi trebalo da se uvede veća kontrola. Tu prije svega mislimo na uvođenje novih zakonskih regulativa kada je u pitanju e-trgovina, te praćenje priliva i odliva sredstava. Priliva, u smislu izvršenja usluga u BiH, koje ne podliježu oporezivanju, a odliva u smislu da vidimo da li je na taj prihod koji nastaje na teritoriji naše zemlje neko prijavio i platio porez. Mnogo toga se već naručuje izvan teritorije BiH, a da se pritom ne zna kome ste platili i koliko, šta ste platili, da li je država imala ikakve koristi od toga kada govorimo o PDV-u, porezu na dobit, pa čak i o porezu na lična primanja – ističe Gordana Kovačević, menadžer za razvoj poslovanja kompanije “Prointer”.
Po njenim riječima, poznato je i da mnogo ljudi iz BiH već radi za inostranstvo, ali i da se priliv novca na osnovu toga teško kontroliše.
– Ispada da su oni koji ovdje plaćaju poreze i doprinose u startu nekorektni prema svojim radnicima, jer plaćaju poreze i doprinose, dok u isto vrijeme neko ko prima iz inostranstva novac ne mora da plati to, pa čak ne plaća ni porez na dobit, a ako ne prelazi iznos od 30.000 KM ne podliježe ni provjeri od strane bankarskih institucija – kaže ona.
Da je digitalnu ekonomiju kod nas potrebno staviti u poreski i pravni okvir ističu i ekonomisti, ali dodaju i da pritom treba biti jako oprezan, da se ne bi destimulisala ulaganja u ovu oblast.
– Moramo znati šta izvozimo, koju vrstu usluga, koliko se to naplaćuje i to treba oporezovati, jer nijedna grana ne treba da bude izuzeta iz oporezivanja, a posebno ako imamo rast neke grane. A veliki dio te ekonomije kod nas trenutno nije obuhvaćen poreskim sistemom. Međutim, treba biti pažljiv, jer se radi o jako osjetljivoj grani u smislu velikog odliva ljudi sa IT znanjima, pa ti porezi treba da budu primjereni. S obzirom i na to da se u ovoj oblasti stvara jako velika dodatna vrijednost i osnovica za oporezivanje je velika, pa i sa malim poreskim stopama i određenim oslobađanjima, opet se mogu prikupiti značajna sredstva – ističe izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac.
On smatra i da se u toj oblasti mogu primjeniti rješenja koja već postoje u Srbiji, gdje su, ističe, porezi stavljeni u funkciju stimulisanja ljudi da se što više bave digitalnom ekonomijom. Samo ih treba prilagoditi uslovima u BiH.
Kovačević: Mnogo toga treba da se uredi
– U okviru zakona o elektronskoj trgovini ili izvan njega ostaje da se uredi i pitanje elektronskog ugovora, elektronskog obavještenja, elektronske fakture, sloboda prekograničnog pružanja usluga, dok će pitanje elektronskog potpisa biti posebno uređena oblast. Kada je u pitanju oporezivanje fizičkih lica, biće vjerovatno potrebna još bolja saradnja između UIO i entitetskih uprava nadležnih za direktne poreze radi pojačanog uvida u poslovanje lica koja nisu u sistemu PDV-a kao registrovani obveznici, a podliježu plaćanju PDV-a po osnovu ostvarenog prometa ili primljenih usluga iz inostranstva. Uporedo je potrebno sklopiti sporazume o saradnji sa pružaocima usluga informacionog društva, odnosno platformi i slično, radi pristupa podacima u skladu sa zakonom – navodi portparol UIO BiH Ratko Kovačević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu