Narodna vjerovanja i sujeverje ponekad imaju i praktičnu ili hortikulturnu osnovu koje se ljudi pridržavaju u svakodnevnom životu, ali ima i nekih neobičnih uvjerenja o raznim biljkama zbog kojih ćemo neku od njih nerado uzeti.
Na primjer, postoje biljke koje pročišćavaju vazduh pa ih je dobro imati u svojoj blizini, uljepšavaju nam prostor, opuštaju nas, ali ima i onih za koje se vjeruje da će nam donijeti sreću, blagostanje i novac. A šta je s onima koje prizivaju nesreću? Navodno ima i takvih. Evo koje se biljke najčešće savjetuje držati podalje od sebe.
Puzava ivica
Poznata i kao plava buba, bebina zvečka i bugle, Ajuga reptans je zeljasta cvetnica plavo-ljubičastih cvjetova iz porodice metvica. Smatra se i da dobro pokriva tlo, uzgaja se kao vrtna biljka, a cvijeće jako privlači muve. Listovi narastu do osam centimetara, a u proleće izraste stabljika do 15 centimetara koju krase upečatljivi cvjetovi. Jedna od narodnih priča koja je prati jeste da unošenje ovog cveća u kuću može uzrokovati požar. Sujeverje navodno potiče iz južne Njemačke. Ipak, ova je biljka ljekovita i u tradicionalnoj se medicini savetuje čaj od njenih listova kao pomoć u ublažavanju teškoća s disanjem.
Maslačak
Smatra se da donosi nesreću i ako unesete maslačak u kuću. Sujeverje kaže da ćete mokriti u krevet ako to uradite, a počiva na diuretičkom svojstvu maslačka, što se može pokazati tačnim ako ste pojeli previše listova maslačka. Ipak, maslačak (Taraxacum officinale) izuzetno je korisna ljekovita biljka koja se u mnogim zemljama jede kao povrće. U narodnoj medicini koristi se kao gorko sredstvo za obnavljanje jetre, smanjivanje masnoća u krvi, poboljšanje probave, ublažavanje štete od sunčeva zračenja… Cijela je biljka jestiva, mladi listovi koriste se u salati, cvjetovi za pripremu sirupa sličnog medu te vina i piva. Od prženog korijena može se pripremiti zamjena za kafu.
Glog
Vijekovima se glog (Crataegus monogyna) koristio u proslavama dolaska maja. Cvjetovi gloga često se prvi pojavljuju u proleće donoseći eksploziju bijelo-ružičastih gustih cvatova i označavaju da se proljeće pretvara u ljeto. Često ga zovu i majko drvo, a pripada porodici ruža (Rosaceae).
Ali jedno sujeverje vezano uz hrišćanstvo kaže da cvet gloga u maju zapravo donosi nesreću jer je povezan s poganskom Belom boginjom, a legenda kaže da je od grma gloga napravljena Isusova kruna od trnja. Glog nije smio da se unosi u kuću jer se smatralo da će donijeti bolest i smrt, a u srednjem vijeku govorilo se da cvijet gloga miriše na veliku kugu. Botaničari su kasnije otkrili da je hemijski spoj trimetilamin u cvetu gloga jedna od prvih hemikalija koja nastaje u raspadajućem životinjskom tkivu pa stoga ne čudi što su cvetovi gloga povezani sa smrću. Ali daleko od hrišćanskog sujeverja, glog se koristi kao veoma korisna biljka za čovekovo zdravlje.
Čak se smatra jednom od najljekovitijih na svijetu. Naročito pomaže kardiovaskularnom sistemu, ali i kod umora, manjka energije, teškog disanja, vrtoglavica, lupanja srca, teskobe, nervoze i šuma u ušima. Vrijedan je i u menopauzi, podstiče izbacivanje viška vode iz organizma i, među ostalim, jača vezivno tkivo zglobova.
Trnovite biljke i kaktusi
Trnovite biljke imaju negativnu energiju koja cirkuliše u kući ako ih držimo u zatvorenim prostorima. Iako imaju trnje, ruže se ne smatraju biljkama nesreće, ali kaktuse prati taj glas. Prema nekim verovanjima kaktusi su biljke loše sreće. Držati ih u kući znači prizivati nesreću, gubitak, anksioznost, mnoge bolesti i stres. Osim toga, trnje može uzrokovati povrede i nesreće, posebno za porodice s bebom ili kućnim ljubimcima. Prema feng shuiju, drevnoj kineskoj praksi energetskog usklađivanja pojedinaca s okolinom, kaktus u radnoj sobi privlači zlikovce da ometaju rad i negativno utiču na napredovanje. Kaktus u spavaćoj sobi stvoriće negativnu energiju i doneti sporove ili nesporazume uzrokovane tračevima koji će uticati na vezu. Postavljanje kaktusa u dnevni boravak takođe će stvoriti negativnu energiju i uzrokovati sukobe između članova porodice. Ako ga baš želite u kući, prema feng shuiju kaktus je najbolje postaviti na prozor ili balkon kako biste neutralizovali njegovu negativnu energiju.
Sanseverija
Poznata i kao svekrvin jezik i sablja, Sansevieria trifasciata biljka je koju mnogi rado imaju u kući jer zahtjeva minimalnu njegu, tokom toplijih mjeseci dovoljno je zalivati je dva-tri puta mjesečno, a tokom zimskog perioda zalivanje gotovo da nije ni potrebno. Uz to pročišćava vazduh tako što kroz lišće apsorbuje toksine i zatim proizvodi čisti kiseonik. Ali, isto tako se veruje da oštri listovi poput mača seku sve negativne vibracije koje dolaze u zatvorenom prostoru, dok neki smatraju da biljke s oštrim vrhovima prizivaju siromaštvo i lošu energiju.
Cvijet voćke
Uopšteno, u stara vremena smatralo se da nesreću u kuću donosi ako se ubere voćni cvat, odnosno cvijet s bilo koje voćke. Ovo sujeverje počiva na činjenici koje ilustruje izreka: “Osim ako drvo nije donijelo procvat u proleće, uzalud ćete tražiti voće u jesen”. Dakle, unoseći u kuću procvetale grane voćki, smanjili ste njihov rod tokom godine. To se možda sada ne čini značajno, ali nekada je u nekim domaćinstvima bukvalno značilo hoće li biti dovoljno hrane da prežive zimu.
Crveni mak
Mak (Papaver rhoeas) prastaro je cvijeće koje je pronađeno na obitavalištima neandertalaca pre 30.000 godina. Bilo je poznato i u Mesopotamiji, a ima i vrlo bogatu simboliku. Često se spominje u pjesmama o ratovima i palim junacima te se koristi za sećanje na mrtve koji su pali u Prvom i Drugom svjetskom ratu. U pjesmi “Crveni makovi” Mihovila Pavleka Miškine makovi simbolizuju krv seljaka i kmetova (…”Umesto zlatne pšenice – korov je tamo niknuo! Seljak je polja stvarao, hajduk je svetom harao. Oteo kmetu zemljicu, gazio njegovu pravicu! Baroni, grofovi vladali, španovi pravdu krojili, rabotat kmeta gonili, krvcu mu poljem sijali! …”). Osim što crveni cvjetovi simbolizuju prolivenu krv, označavaju i ljubavnu vatru. U antičkoj grčkoj mak je bio vesnik plodnosti, a zbog njegovih semenki Grci su ga povezivali s Demetrom, boginjom plodnosti i poljoprivrede. Mak simbolizuje duboki san i zaborav, tj. oporavak od smrtnog gubitka. Stoga, ako ga donesete u kuću, simbolizovaće žalost i smrt.
Hrizanteme
Šareni cvjetovi hrizanteme (Chrysanthemum) šire poruku da početak zime može biti okarakterisan ljepotom. Zbog svoje otpornosti na niske temperature i mraz simbolišu besmrtnost. Kod nas se smatraju simbolom prolaznosti, smrti i žaljenja. Stari Grci smatrali su da hrizantema štiti od zlih duhova, ali takođe su tvrdili da se cvijeće ne smije ubrati s groblja jer će toj osobi donijeti nesreću. Na groblje se nose uglavnom žute i bele hrizanteme, a ta tradicija seže u Francusku u prvu polovinu novembra 1919., tačnije 11. novembra , na prvu godišnjicu Dana primirja u Prvom svetskom ratu. Tadašnji predsednik naredio je da se položi cveće na sve grobove palih u ratu, a s obzirom na to da su hrizanteme u to vreme bile jedan od retkih cvetova u cvatu, upotrijebljeno je više od 30.000 hrizantema i tako je začeta tradicija. Za razliku od zapadnih zemalja, u Kini i Japanu smatraju se cvjetovima sreće i prosperiteta.
Bonsai
Japanska tradicija bonsaija pokušava da uzgoji mala stabla koja oponašaju oblik pravih stabala, ali ne uključuje bonsai u kući. Bonsai koji se pojavljuju na japanskim izložbama ili u katalozima uzgaja se na otvorenom. Ako se drže u veštačkom okruženju doma, ova stabla slabe i umiru.
Sukladno tome vjeruje se da će rast biljke zakržljao u bonsai teglama ometati i životni ciklus, rast i napredovanje u domaćinstvu, prenosi Krstarica.
Vaza s crvenim i bijelim cvjetovima
Uz mak i drugo crveno cvijeće, ako se kombinuje u vazi s bijelim cvijećem, na osnovu viktorijanskog sujeverja, znači da će uskoro doći do smrti. Neka buketi budu u jednoj boji ili različitim nijansama iste boje.
Mirta i kana
Smatra se da mirta (Myrtus communis L.) i kana (Canna indica L.) privlače zle duhove ako se drže u kući. Takođe, miris ovih biljaka je vrlo oštar i može naškoditi mentalnom miru ljudi u zatvorenom prostoru. Mirta je zimzeleni grm, može narasti i kao stablo, a cvet je bele boje i intenzivno miriše. Kasnije mirta nosi jestive, slatkaste crnoljubičaste plodove. Od mirte se pravi eterično ulje i likeri te se njome začinjava hrana. Biljka kana (Lawsonia inermis) iz koje se dobija boja kana nije isto što i biljka kana koja se koristi kao vrtni ukras – Canna indica. Listovi ove biljke nemaju svojstvo da menjaju boju. Često se sadi u vrtovima i parkovima.
Zova
Nikada ne bi trebalo posaditi stablo zove pored ulaznih vrata. Vjeruje se da bi svaki put kad otvorimo vrata, zla vještica mogla da uskoči direktno u kuću. Zapravo, zova se smatra čuvaricom vrata koja vode prema drugom svetu. Vjerovalo se da povezuje uspon snage života (prolećni cvet) i njegov kraj koji vodi umiranju (jesenski tamni plodovi). Zaspite li u senci zove, kaže legenda, sanjaćete vilinsku zemlju, ideal ovog sveta kakav je trebao da bude da se nisu umešale sile zla. Biljka je vrlo lijepa, ima sitne bijele cvjetove grupisane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. I cvetovi i plodovi upotrebljavaju se u ishrani i medicini. Listovi su otrovni, kao i bobice ako se jedu sirove. Postoji dvadesetak vrsta zove, a najznačajnije su crna (Sambucus nigra) i crvena (Sambucus racemosa).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu