Potvrdila je to i prim. dr Slavica Maris, epidemiolog i načelnica Odeljenja za zarazne bolesti u Gradskom zavodu za javno zdravlje, koja kaže da je od početka 2024. godine u Beogradu bilo 33 epidemije, a u toku cijele prošle godine 27.
Ova situacija, kako je objasnila odudara od uobičajenog stanja.
– Ono što nam je nekako odudaralo od uobičajenog stanja u ovo doba godine i uopšte, jeste jako veliki broj prijavljenih epidemija varičele. Mi smo od početka godine do danas imali 33 epidemije varičele. To su sve epidemije registrovane u predškolskim ustanovama, u kojima je oboljelo 418 dece. Tokom cijele 2023. bilo je registrovano 27 epidemija varičele. Ima ih i sad, one se svaki dan registruju, i sve su epidemije u predškolskim ustanovama – kaže Maris.
Varičele se, inače, prijavljuju tokom cijele godine, a najčešće u zimskim mjesecima i u proleće.
Uticaj epidemije korona virusa
Broj oboljevanja od varičele sada je povećan, jer ove boginje mnoga djeca nisu preležala ranije zbog epidemije korona virusa. Vrijeme kovida je uticalo na to da mnoga nisu boravila u kolektivima, gdje se ovčije boginje najviše šire.
– Ta djeca tada nisu išla u vrtić, nisu preležala zbog kovida, pa imamo sada obolijevanje – kaže prim. dr Maris.
Dodaje da posljednjih nedelja ima veliki broj virusnih infekcija, gastroenteritisa, uzrokovanih različitim virusima, prije svega rota virusom, a ima noro i adeno virusa.
Varičela,ovčije boginje, je akutno oboljenje koje izaziva varičela zoster virusom.
Simptomi varičela
Oboljenje počinje iznenada sa povišenom tjelesnom temperaturom i razvojem ospe po koži.
To je jedno od najzaraznijih oboljenja, posebno u ranim fazama izbijanja ospe, kako zbog načina širenja tako i karakteristika varičela zoster virusa.
Za ospu kod varičele je karakteristično da izbija postepeno i u talasima i zbog toga se karakteristike ospe postepeno menjaju.
Na početku ospa je makulopapulozna, kada su na koži prisutne crvene promjene koje su u ravni sa kožom, a ovakva ospa traje nekoliko sati.
Postepeno promjene na koži se ispunjavaju prvo bistrom, a zatim zamućenom tečnošću (stadijum vezikule) i na kraju u zadnjem stadijumu promjene se sasuše i na koži ostanu kruste (kraste).
Mjehurići ispunjeni tečnošću (vezikule) su obično u formi pojedinačnih promjena koje se ne spajaju međusobno i prazne se kada se probuše.
S obzirom da se promjene na koži javljaju u uzastopnim talasima, istovremeno se kod oboljele osobe može primetiti više razvojnih oblika.
Gdje se pojavljuju
Češće su lokalizovane na pokrivenim, nego na otkrivenim dijelovima tijela, a mogu da se jave i na kosmatom dijelu glave, visoko u pazušnim jamama, na sluzokožama usta, gornjeg dijela respiratornog trakta i na konjunktivama (unutrašnjoj strani očnih kapaka).
– Najčešći broj promjena kod jednog oboljelog je između 250 i 500, a jako retko može biti prisutno samo nekoliko promjena – objašnjava dr Maris.
Komplikacije varičela i kako se prenose
Komplikacije mogu nastati u vidu:upale pluća, upale moždanih ovojnica i upale mozga.
Varičela se prenosi direktnim kontaktom – vazdušno-kapljičnim putem, jer se virus nalazi u sekretu respiratornog trakta obolelih. Drugi načini širenja obuhvataju direktni kontakt sa oboljelim odnosno sa sadržajem vezikula kao i sa sadržajem vezikula obolelih od herpes zostera, pošto su te kožne promjene kasna komplikacija i posljedica infekcije virusom varičele. Indirektan put prenosa je moguć preko predmeta kontaminiranih sadržajem vezikula. Posljednja faza kožnih promjena – tzv. kruste (kraste) nisu zarazne.
Kada je dijete zarazno
Period od momenta izlaganja virusu do pojave prvih simptoma (period inkubacije) varira, a traje od 2 do 3 sedmice, obično 13 do 17 dana, dok period zaraznosti (kada oboljela osoba može da širi virus u svojoj okolini) pokazuje značajne individualne varijacije i traje najčešće 1 do 2 dana prije pojave ospe, pa sve dok se i posljednje promjene na koži ne sasuše, odnosno, dok ne pređu u fazu kruste (kraste).
Od varičele mogu svi da obole, a oboljenje ima teži klinički tok kod odraslih nego kod djece.
Preležana bolest ostavlja dugotrajan imunitet, pa je ponovno obolijevanje rijetko.
Poslije preležane varičele virus ostaje u nervnim ćelijama i kasnije u toku života, u slučaju nekih akutnih bolesti ili smanjenja imuniteta, virus se može aktivirati i nastati bolest koja se naziva hepres zoster. Promjene na koži su slične kao kod varičele, ali s obzirom na to da se javljaju duž površinskih nerava, praćene su intenzivnim bolom.
Liječenje varičele
Lečenje je simptomatsko, na promjene u fazi izbijanja ospe nanose se preparati u vidu gela ili krečnog mlijeka koje pomažu sasušivanje promjena.
Zbog povišene temperature uključuju se lijekovi za snižavanje temperature, a zbog svraba se savjetuje primjena antihistaminika.
Ukoliko je teži oblik bolesti, uključuju se antivirusni lijekovi.
Savjeti
1. mirovanje, posebno u prvoj nedelji bolesti zbog mogućih komplikacija
2. uzimanje dovoljno tečnosti da ne bi došlo do dehidratacije
3. održavanje dobre lične higijene
4. ponašanje po bontonu kada se radi o kijanju i kašljanju
5. socijalno-distanciranje i izbegavanje kontakta
6. dezinfekcija predmeta kontaminiranih sekretima iz nosa, usta i grla
Vakcina najbolja prevencija
U prevenciji varičele, inače, koristi se vakcina u kojoj je oslabljen virus.
Vakcinu mogu primiti sve osobe starije od 12 mjeseci, a vakcina se daje u dve doze. Razmak između dvije doze treba da bude najmanje 6 nedelja. Vakcina štiti od infekcije u 95 do 99 odsto slučajeva, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu