Praktično od danas Srbija neće moći da se snabdijeva ruskom naftom preko Jadranskog naftovoda (JANAF) ili bilo koje luke ili morskim putem.
To znači, kako je i potvrđeno sa više strana, da će Srbija sada naftu dobavljati sa drugih tržišta zemalja proizvođača nafte, što bi moglo da postavi i pitanje cijene. U poteklom periodu bilo je mjeseci kada je ruska nafta bila i do 30 dolara jeftinija u odnosu na druga tržišta.
Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je, povodom stupanja na snagu embarga na izvoz sirove ruske nafte morskim putem u okviru paketa sankcija EU prema Rusiji, da će to imati uticaja na ekonomiju, ali da je Srbija energetski stabilna zemlja.
Proteklih mjeseci Srbija se spremala za naftni embargo na rusku naftu, skladišta su puna. Tri četvrtine potreba za naftom Srbija pokriva uvozom, i u NIS tvrde da su spremni da održe stabilnost snabdijevanja.
Kako ova mjera pogađa Srbiju
Sva sirova nafta koju Srbija uvozi dolazi tankerima do Omišlja na Krku i otuda se preko Jadranskog naftovoda transportuje za Srbiju, na rijeci Dunav. Odatle se preko Novog Sada nafta transportuje do rafinerije u Pančevu, gdje se dalje prerađuje. Do prije nekoliko mjeseci, gotovo dvije trećine nafte dolazilo je iz Iraka – oko 45 odsto ukupne količine uvoza. Iz Kazahstana je dolazilo 10 odsto nafte i iz Norveške oko 1 odsto. Iz Rusije je tankerima stizalo u prosjeku oko 15 odsto, kasnije je ovaj procenat uvećavan, a imajući u vidu da je ruska nafta posljednjih mjeseci bila značajno jeftinija na tržištu.
Upravo njena cijena, ali i strah od mogućih sankcija, su bile razlog što je Srbija u prethodnom periodu značajno povećala uvoz sirove nafte iz Moskve, sa prošlogodišnjih 16 na čak 60 posto. Zbog toga je i značajno smanjen uvoz iz Iraka, iz koga je prošle godine stizalo čak 47 posto sirove nafte ali i Kazahstana, koji je na srpskom tržištu bio zastupljen sa 10 posto.
Sa ovom mjerom EU, Srbija mora naftu da nabavlja sa drugih tržišta, što znači da će i za uvoznike, i u krajnjoj mjeri malim potrošačima trošak za naftu i njene derivate biti veći. Da je to tako pokazuje i podatak po kome je iračka nafta u prethodnom periodu bila i više od 30 dolara skuplja od ruske po barelu. Činjenica je međutim i da je nafta berzanska roba i da cijena isključivo zavisi od ponude i tražnje.
Veća potražnja, veća cijena
Ako se zna da će na iračko ali i druga tržišta morati da se usmjere i druge države iz Evrope koje su “crno zlato” uvozile iz Rusije, onda bi lako moglo da znači i veću potražnju, ali i cenu.
Miloš Zdravković, stručnjak za energetsku efikasnost, rekao je posljednji put govoreći za Blic Biznis na tu temu da će Srbija da se usmjeri ka nafti iz Iraka i Kazahstana i da taj zaokret može dovesti do nekih poremećaja.
– Nafta je berzanska roba, što znači da cijenu određuju ponuda i tražnja. U ovom slučaju, kada će ruske nafte biti manje, posljedice bi mogle biti pritisak na tražnju, a to bi moglo da dovede i do veće cijene na berzi – ocenio je Zdravković za Blic Biznis.
Zabrana uvoza inače odnosi se na naftu koja se doprema brodovima, a od te mjere su privremeno izuzete zemlje koje nemaju izlaz na more, poput Mađarske, Bugarske, Češke i Poljske.
Srbija će morati da nađe način i da dopre do drugih država OPEK, organizacije zemalja izvoznica nafte koja je osnovana. Pored Iraka tu su i Alžir, Indonezija, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venecuela.
Šta je JANAF?
Jadranski naftovod je izgrađen 1979. godine kada je prvi tanker sa sirovom naftom stigao na terminal Omišalj na ostrvu Krk. To je tada bio dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. JANAF-om se distribuira nafta za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj Republici, piše Blic Biznis.
10 najvećih proizvođača nafte po milionu barela na dan
SAD – 16,5
Saudijska Arabija – 11
Ruska Federacija – 10,7
Kanada – 5,1
Irak – 4,1
Kina – 3,9
UAE – 3,7
Iran – 3,1
Brazil – 3
Kuvajt – 2,7
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu